SITUACIJA NA MARJANU Vepar do daljnjega stanovnik park-šume, a 13 posto borova zahvaćeno mediteranskim potkornjakom

Predstavnici Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjanom i Hrvatskoga šumarskog instituta predstavili su u četvrtak rezultate istraživanja koji su pokazali da je uzročnik sušenja 13 posto stabala u toj šumi potkornjak, čija se populacija povećala zbog zatopljenja, te su najavili mjere zaštite.

 Rezultate je u Središnjoj knjižnici Marka Marulića u Splitu predstavio Milan Pernek iz Hrvatskoga šumarskog instituta, koji je na početku rekao kako su 2017. godine počeli istraživati zbog čega se suše borovi na Marjanu. Jedno istraživanje su radili i 2016. godine, no tada nisu imali takve razmjere sušenja. Prošle su godine otkrili da se na Marjanu pojavio mediteranski potkornjak, kojega nije bilo u takvim razmjerima na našem dijelu Mediterana nego u toplijim dijelovima sjeverne Afrike i zapadne Turske.”S obzirom na to da je temperatura porasla, sušenje šume dovodim u vezu s klimatskim promjenama koje omogućuju mediteranskom potkornjaku više generacija na godinu. To im omogućuje dizanje populacije koja na kraju napada zdrava stabla. Ovo nije problem samo Marjana, jer se pojavio i u drugim dijelovima Dalmacije, primjerice u Šibeniku i na Korčuli. Klima se pomiče prema sjeveru, u južnim dijelovima Dalmacije temperature rastu. Sve to utječe i na stabla. U istraživanju smo utvrdili da se najveći broj borova osušio u debljinskom razredu od 25 centimetara, a radi se o stablima starim od 60 do 70 godina”, rekao je Pernek. Bor je svoje odradio na Marjanu, ocijenio je i dodao kako bi najbolje bilo na mjestima na kojima su se stabla osušila nakon što ih se ukloni zasaditi hrast crniku. 

Smatra da najprije treba izraditi mjere integrirane zaštite od potkornjaka, poput feromonskih klopki i insekticidnih mreža, a zatim pravodobno ukloniti stabla iz šume kako bi se spriječilo njihovo razmnožavanje. Tim bi se mjerama, rekao je Pernek, potkornjaci ‘smirili’, no ne bi potpuno nestali.

Zahvaćeno je 13 posto stabala pa je Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjanom zatražila pomoć znanstvenika, rekao je njezin ravnatelj Robert Koharević. Treba posjeći sedam do osam tisuća bolesnih stabala, najprije tzv. crvene borove, a kako ih je u šumi 64 tisuće, Marjan neće biti ogoljen, dodao je.

Grad je preko Zavoda za zapošljavanje trenutačno na ispomoć Javnoj ustanovi dao 60 radnika, ali će biti potrebna i stručna pomoć u označavanju i sječi stabala. “Sljedeći tjedan očekujem sastanak na kojem ćemo zajedno s Hrvatskim šumama i drugim gradskim komunalnim tvrtkama napraviti akcijski plan za Marjan”, najavio je Koharević.

Na upit novinara o vepru koji već neko vrijeme neometano živi na Marjanu Koharević je odgovorio da će se ta ‘priča’ vući sve dok se zakonom ne omogući da se on odstrani. Dodao je kako će nastojati da se vepra uspava, no budući da lovci trenutačno nemaju zakonske osnove doći u Park-šumu, vepar će ondje ostati do daljnjeg.

“Lovci nemaju ingerenciju jer Marjan nije lovno područje Republike Hrvatske, pa Grad treba napraviti program za divlje životinje u urbanim sredinama. Gradsko vijeće je donijelo odluku da se ide u izradu tog programa. Mislim da je Grad raspisao natječaj za dobavu ponuditelja i sve ide svojim tijekom,” rekao je.

Smatra da vepar ne ometa šetače jer se on više boji ljudi nego oni njega. “Proteklih dana je bilo nekoliko bliskih susreta ljudi s veprom, no se – kada vidi ljude – makne u stranu i sakrije u žbunje te se umiri dok opasnost ne prođe”, rekao je Koharević.

Reci što misliš

Lost Password

0