Blagoslov djece i mise za prvi dan škole: Je li tome mjesto u školi ili ne?

Svake godine prvog dana nastave neke od škola diljem Hrvatske dovode svećenike da blagoslove djecu i održavaju vjerske obrede. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u tome ne vidi ništa sporno, a pravdaju se time da škole usko surađuju sa svima u svom životnom i radnom okruženju, pa tako i s crkvom.

Nakon što je zatraženo od Ministarstva znanosti i obrazovanja da komentiraju ovakvu praksu pojedinih škola, odgovorili su da je takva odluka isključivo na ravnateljima škola, piše Index

“U skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ravnatelji/ce su poslovodni i stručni voditelji školske ustanove. Stoga je odluka o tome hoće li se na prvi dan nastave u školama dijeliti blagoslov, uz početak nove školske godine, isključivo u njihovoj nadležnosti”, stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ministarstvo tako pere ruke od odgovornosti te su umjesto odgovora na pitanja novinara Indexa je li svećenicima mjesto u školama te može li MZOS nešto poduzeti da se ovakve stvari ne događaju, samo odgovorili da “žele skrenuti pozornost da su škole žive zajednice koje usko surađuju sa svima u svojim životnim i radnim okružjima, pa tako i s lokalnom zajednicom, raznim organizacijama civilnoga društva, udrugama, kulturnim društvima pa tako i s Crkvom”.

Uz to su još dodali da djeca i roditelji koji ne žele nazočiti blagoslovu to ne moraju.

“Napominjemo da svako dijete, kao i roditelj, koje iz bilo kojeg razloga ne želi nazočiti blagoslovu, može to učiniti, upravo zbog dosljednog poštivanja ljudskih prava sviju”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Pravobraniteljica upozorila MZOS da se to protivi interesu djece

Takvim odgovorom jasno je da Ministarstvo ne poduzima ništa kako bi se ovakve situacije događale, unatoč tome što je i Ured pravobraniteljice za djecu upozorio MZOS da je uključivanje vjerskih sadržaja u programe i sadržaje koji su namijenjeni svim učenicima protivno interesu djece drugih svjetonazora.

Pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, u razgovoru za Index istaknula je da su proteklih godina dobivali obavijesti i pritužbe roditelja da se u nekim školama organiziraju vjerski sadržaji izvan nastave vjeronauka, da se upriličuju zajedničke molitve i održava se blagoslov u prostoru škole ili se učenike i odgojno-obrazovne radnike obvezuje da povodom početka školske godine prisustvuju vjerskim obredima u crkvi.

“Budući da je riječ o postupcima koji nisu bili u skladu s odobrenim programom vjeronauka, a ni s voljom roditelja, upozorili smo u više navrata Ministarstvo znanosti i obrazovanja na to, a pojedine slučajeve prijavili smo prosvjetnoj inspekciji koja je postupala i izrekla mjere pojedinim školama.

Na početku svake školske godine upućujemo zbirnu preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja o zaštiti prava i interesa djece u odgoju i obrazovanju, u kojoj se nalazi i preporuka da Ministarstvo upozori odgojno-obrazovne ustanove na nužnost poštovanja propisa o izvedbi vjeronauka i vjerskog odgoja u odgojno-obrazovnim ustanovama, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima djeteta”, rekla je dječja pravobraniteljica za Index.

Ističe kako nije problematičan sam dolazak svećenika i predstavnika vjerskih zajednica na školske priredbe ili njihovo sudjelovanje u izvedbi nastave vjeronauka na način i pod uvjetima koji su predviđeni zakonima, za učenike koji su odabrali pohađati vjeronauk.

“Vjerskim sadržajima mjesto je u crkvi, a ne na školskoj priredbi”

“Naša su se dosadašnja upozorenja i preporuke Ministarstvu odnosili na situacije u kojima se obvezivalo sve učenike da sudjeluju u vjerskim sadržajima i na misama, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi.

Smatramo da je za učenike vjernike ovakve sadržaje bolje organizirati u crkvi, odnosno u vjerskim objektima ili na nastavi vjeronauka, a nikako ne na javnoj školskoj priredbi prvoga dana škole, gdje se očekuje sudjelovanje sve djece i cilj je izgrađivati zajedništvo učenika, nastavnika i roditelja u ostvarivanju zadaća odgoja i obrazovanja. Pogotovo je to važno za učenike prvog razreda koji će i na temelju tog svoga prvoga susreta sa školom izgrađivati vlastitu sliku o školi, učenju i svijetu koji ih okružuje”, rekla je Ivana Milas Klarić.

Istaknula je kako obvezivanje djece na sudjelovanje u vjerskim sadržajima – uključujući i onu djecu koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi – izvan vjeronaučne nastave, upućuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja, kao i povredu Konvencije o pravima djeteta kojom je svakom djetetu zajamčena sloboda misli, savjesti i vjere.

Od Ministarstva znanosti i obrazovanja tražila je da s tim upozna sve odgojno-obrazovne ustanove.

Više pročitajte OVDJE

 

Reci što misliš

Lost Password

0