Građani ne koriste postupak mirenja jer je to “slabost”, a najviše problema imaju s teleoperaterima

Postupak mirenja rijetko se koristi jer građani smatraju da je to slabost.

Natjecateljski duh, želja za pobjedom, možda će nekome zvučati smiješno, ali to je najveći razlog zašto se institut mirenja kao način rješavanja potrošačkih sporova rijetko koristi. Iako bi trebali reći da je ovaj postupak dobitna kombinacija za obje strane, jer su trebale sjesti za zajednički stol i postići dogovor, to nije percepcija građana.

Ujedno ni mediji ga baš ne vole, jer sočnih priča kada se dvije strane u postupku dogovore baš i nema. Ujedno su problem i državne službe kojima postupak mirenja nije uvijek najdraže sredstvo rješavanja problema.

“U državnim tvrtkama rijetko se preuzima odgovornost, a naravno to nije samo hrvatski problem, već svjetski. U Americi gdje se preko 90 posto slučajeva rješava mirenjem, Federalni sud u Washingtonu koji ima državu za stranku ima najmanje mirenja. A postoji još jedna stvar, a to je percepcija građana koji smatraju da čim predlože postupak mirenja pokazuju slabost i gube”, kaže Vanja Bilić predstavnik ministarstva pravosuđa, ali i član Hrvatske udruge miritelja.

Dodaje da još uvijek nismo shvatili da društvo počiva, osim na kompeticiji, na pobjeđivanju i na komunikaciji i koordinaciji. Koordinacija je važniji princip od kompeticije, kaže Bilić, ne bježeći od činjenice da je i pobjeda dobra.

“Treba se shvatiti kako potrošač s jedne i trgovac s druge strane imaju jednak problem, a kada se to shvati onda oni funkcioniraju kao tržište, a ono uvijek ima zajedničke interese. Stranke u ovom slučaju mogu riješiti problem iznad pobjede i poraza. Primjera radi ako je win-win situacija 50 – 50, a pobjeda 100 posto u procesu mirenja je 150-200 posto i to nisu puste priče, o tome govore primjeri”, jasan je Bilić.

Građani još uvijek najviše problema imaju s telekomunikacijskim službama, kao i s državnim tvrtkama. Ipak u posljednje vrijeme dosta pritužbi stiže i na komunalne tvrtke, posebno u dijelu odvoženja glomaznog komunalnog otpada.

“Sad imamo situaciju da su javna poduzeća za odvoz miješanog i glomaznog otpada mijenjale Pravilnik, donose se nove cijene, a građani o svemu tome nisu dovoljno informirani, a nisu ni dovoljno upoznati s novim pravilima koja će uskoro stupiti na snagu. Iako Udruge informiraju građane, ipak smatramo da je dužnost poduzeća koje diže cijene o tome podrobno informirati svoje klijente”, kaže Nela Kovačević iz Udruge Dalmatinski potrošač.

A sam Pravilnik o novom obračunu cijena donesen je u svibnju 2017 godine, rok za njegovu primjenu je bio početak studenoga iste godine, a sada godinu dana kasnije još uvijek se ne zna njegov potpuni sadržaj.

“Ako se uzme u obzir broj ljudi koji radi u javnim tvrtkama, njihovo obrazovanje, struktura zaposlenih, godinu dana je više nego dovoljno da se pokrenu svi procesi , da se naprave sve prilagodbe koje su potrebne. Ne moramo sve raditi 5 do 12 i ne smijemo to raditi građanima iz leđa tako da ih stavimo pred gotov čin”, kaže Kovačević.

Dodaje kako je proces mirenja institut koji bi građani trebali upotrebljavati kao prvu opciju u sporovima s trgovcima, prvenstveno stoga što se brže rješava problem, anonimno je i podaci koji se koriste tijekom procesa ne mogu se koristiti na sudu.

Reci što misliš

Lost Password