Plaće u Hrvatskoj i dalje rastu?

Po podacima servisa MojaPlaća, u četvrtom tromjesečju prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5586 kuna, što je jedan posto više nego u prethodnom kvartalu, a u odnosu na isto razdoblje 2016. prosječna neto plaća bila je dva posto viša.

Medijan plaće je nešto niži i iznosi 5000 kuna, što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od prosjeka nego onih čija je plaća viša od njega, navodi u priopćenju MojaPlaća.

Pribroje li se neto plaći bonusi, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5853 kune, što je također jedan posto više nego u prethodnom kvartalu.

Najplaćeniji top management, tehnologija i razvoj, ljudski potencijali i informacijskih tehnologija

Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 120 posto višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su iz područja tehnologije i razvoja (66 posto više od prosjeka), ljudskih potencijala (36 posto više), te informacijskih tehnologija (35 posto više).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (45 posto niže od prosjeka), pomoćnim zanimanjima (40 posto niže) te radnici u uslužnim djelatnostima (34 posto niže).

Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, turizmu i ugostiteljstvu, imaju u prosjeku 21 posto nižu plaću od prosjeka.

U zadnja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 13 posto višu plaću od žena, zarađivali su 5931 kunu, dok su žene u prosjeku zarađivale 5240 kuna.

Stupanj obrazovanja utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 103 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66 posto višu plaću od prosjeka.

Ispitanici s višom stručnom spremom imaju šest posto višu plaću od prosjeka, ali 30 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu više su od prosjeka 13 posto, prosječno iznose 6193 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5224 kune, što je pet posto manje od prosjeka.

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5579 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi tri posto više od prosjeka i iznose 5562 kune.

U tvrtkama s manje od deset zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4787 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća tri posto niža od prosjeka i iznosi 5310 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5644 kuna, što je tri posto više od prosjeka, a najviša je prosječna plaća u tvrtkama s više od 1000 zaposlenih – šest posto je viša od prosjeka i iznosi 5835 kuna.

Plaća i dalje najviša u Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 20 posto manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Zagrebu, 13 posto iznad prosjeka, a iznosi 6233 kune. Nakon Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće dva posto niže od prosjeka.

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (44 posto). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (25 posto), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19 posto.

Fleksibilno radno vrijeme ima 18 posto ispitanika, a edukaciju njih 15 posto. Četvrtina ispitanika (25 posto) nema dodatnih pogodnosti na poslu.

Reci što misliš

Lost Password