POTRAGA Plitvička jezera se bore s prekomjernim brojem turista: Apartmanizacija i fekalije u jezerima prijete parku

Nacionalni park Plitvička jezera jedan je od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda. Svake godine posjeti ga najmanje milijun turista, dok ih stazama oko jezera dnevno zna proći i više od 10 tisuća.

No ispod fasade za turiste skriva se nevjerojatan niz problema izazvanih neprestanim sukobima raznoraznih lobija i nesposobnošću države da se s njima uhvati u koštac. Sve je rezultiralo i upozorenjem UNESCO-a da će park staviti na listu ugroženih. No, krenimo redom.

Od 21. lipnja četiri braniteljske udruge s područja Plitvica odlučile su reći dosta višedesetljetnom ignoriranju problema u nacionalnom parku. Nedaleko od Velikog slapa postavili su šator i odmah krenuli tražiti dokaze o onečišćenju. Nisu trebali ići daleko, pišu Vijesti.hr

“U tim pretragama smo pronašli više lokacija gdje se iz tih apartmana ispuštaju fekalije. Znači to su bile vrtače, dubina vode u nekima je prelazila i metar toga fekalnog otpada”, priča Ivica Jandrić iz Koordinacije branitelja plitvičkog kraja.

Sela u Plitvičkim jezerima i oko njih nemaju kanalizaciju pa se fekalne vode iz hotela i apartmana ispuštaju u prirodu. Tako stanovnici Rastovače, iako žive u nacionalnom parku, svakodnevno trpe smrad.

“Iz čitavog nacionalnog parka završavaju sve kanalizacije iz ovih gornjih sela i to nama pravi velike probleme. Ne samo zato što to ide u zemlju nego to smrdi. Poslijepodne, s vremena na vrijeme, se spušta takav smrad da se živjeti ne može”, tvrdi Ljubomir Špehar iz Rastovače.

“Ta jama je stavljena još za vrijeme Jugoslavije, bivše države,i tada je rečeno da bi bila samo par godina. No od tada do danas se ništa nije promjenilo”, objašnjava Jure Lukić iz Rastovače. Kanalizacija, tvrde, polako uništava prirodu oko sebe, a problem je tim veći što sve češće dolazi do začepljenja vrtača.

“S vremena na vrijeme te se vrtače napune da se počne prosipati nama tu pred kuću”, tvrdi Špehar. Na onečišćenje upozoravaju i svjetske ekološke udruge. “Kao ekolozi u cijeloj priči ukazali smo na problem kakvoće vode koja mora ostati takva kakva jest. Naime ako se temperatura vode promjeni promjenit će se i njezin utjecaj na kompletni ekosustav – dakle sedra više neće biti takva kakva je”, tvrdi Petra Bojić iz World Wildlife Fund Adria.

Da nacionalni park zagađuje sam sebe potvrđuje i ravnatelj koji smatra da je to posljedica nesposobnosti i nedjelovanja prijašnjih uprava i ministara zaštite okoliša i graditeljstva. “Nažalost nakon 30 godina otpadne vode i dalje se skupljaju u kolektorskom sustavu koji ide od naselja Jezerce južno do Rastovače i za sada se direktno ispuštaju u okoliš”, priča Anđelko Novosel, ravnatelj NP Plitvička jezera za Vijesti.hr

Kako nema kanalizacije, a pražnjenje septičkih jama nije jeftino, ispuštanju fekalija u jezera i vrtače priklonio se i dio stanovnika.

No nepostojanje kanalizacije tek je dio problema – stanovnici sela u sastavu parka nemaju ni moderan vodovod. Većina se stogi koristi starim austrougarskim sagrađenim još 1902. Zbog toga nikome ni ne dolaze računi za vodu.

“Vodovod ide sa izvora Plitvice, kao što i ostali vodovod za cijele Plitvice ide iz jezera Kozjak. Bilo je govora, godinama se rješava kanalizacija i voda, ali dan danas još ništa nije rješeno”, priča Petar Ivanković iz Plitvica Sela.

Stanovnici se stoga snalaze kako znaju. Oni koji nemaju sreće da im je kuća priključena na austrougarske cijevi s izvora, vodu nerijetko crpe ovako. Branitelji su uspijeli dokumentirati nekoliko sličnih slučajeva. Problem je tim veći što je potok Plitvice osnova za Veliki slap.

“Vidite da je otkopana jedna od koliko primjećujemo dvije cijevi koje odozgo sa izvora potoka idu prirodnim padom dolje prema sabirnom bunaru”, objašnjava Markov. Ako se potrošnja vode nastavi ovim tempom potok bi mogao presušiti, a time bi nestao i Veliki slap upozoravaju branitelji. Stoga redovno odlaze u šumu kako bi odspojili ilegalno postavljene cijevi.

“Bio je inspektor zaštite prirode, vidio je to sve, poslikao je, raščupao ovo sve i evo za tih par dana. Koliko je on bio tu znači ponovno je sve složeno natrag”, tvrdi Markov. No stanovnici zapravo nemaju izbora. Kako vodovoda nema crpljenje s izvora, uz kišnicu, jedini je način da prežive. Na akcije branitelja stoga ne gledaju blagonaklono.

Iz ministarstva zaštite okoliša poručuju da bi ovaj problem koji naočigled izaziva niz novih ipak mogao biti rješen u sljedećih nekoliko godina. Korenički vodovod trebao bi preuzeti brigu o vodnoj infrastrukturi.

“Oni su već sada napravili elaborat svih vodnih građevina, snimku stanja, i u tijeku je prijenos vlasništva na njih, a sljedećui koraci su da se napravi i intervencija kratkoročna – sanacija crnih točaka poput lokacije Rastovača koja je jedna od njih, a dugoročno sustav se mora rješiti aglomeracijom Plitvička jezera”, tvrdi Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra zaštite okoliša.

Projekt sufinanciran EU novcem koji će svima osigurati vodovod i kanalizaciju trebao bi biti gotov najranije za 3 godine. No to neće riješiti još jedan gorući problem u parku – apartmanizaciju. Od 2009. broj kreveta na Plitvičkim jezerima narastao je s 2 i pol na gotovo 4 tisuće.

Iako se radi o strogo zaštićenom području Sabor je 2014. donio prostorni plan kojim je odobreno izdavanje građevinskih dozvola u parku. Godinu prije parku je oduzeto pravo da budu stranka u postupku izdavanja dozvola. “Dakle mi više ne znamo što se radi na području, tj. koje se dozvole izdaju na području nacionalnog parka”, objašnjava ravnatelj NP Plitvička jezera.

Naravno odmah je usljedila prodaja zemlje, a park, iako ima pravo prvookupa, nije reagirao. “Uprave nacionalnog parka nisu bile zainteresirane za kupnju čime su direktno pogodovale ovim moćnicima koji danas uništavaju ovo”, smatra Jandrić. Od 2014. Upravni odjela za graditeljstvo Ličko- senjske županije izdao je 50 građevinskih dozvola. Lokalni iznajmljivači o velikim investitorima nerado govore, a ima i onih koji u gradnji apartmana ne vide ništa loše, pišu Vijesti.hr

“Nije preizgrađeno ništa. Ljudi su dobili dozvole, napravili su, zaposlili stanovništvo i u čemu je problem?”, pita se Mile Špoljarić. U pogodovanju građevinskom lobiju sumnjaju branitelji. “Preko ovoga mosta, vidite ovdje, ograničenje tereta je 3 tone, svakodnevno ovuda prolaze kamioni, radni strojevi, težine i preko 40 tona”, tvrdi Jandrić. A to je donijelo i konkretne posljedice.

“Tu od ovih vibracija kada se radio novi asfalt, koji je isto stavljen bez ikakve suglasnosti nadležnih, tu se odlomila stijena”, tvrdi Mihovil Bičanić, zamjenik načelnika Općine Rakovica.

Kamione smo snimili i mi. Većina ih trenutačno materijal vozi na veliko gradilište koje je čak sufinancirano i iz fondova EU. “Priča se o zaštiti prirode, priča se o nacionalnom parku Plitvička jezera, a evo sada trenutno ovi objekti se nalaze 400 metara od Velikog slapa”, priča Petar Ivanković iz mjesta Plitvica Selo.

U akcijskom planu za Plitvička jezera, napravljenog nakon upozorenja UNESCO-a, u ministarstvu graditeljstva otkrivaju za Potragu, kreće u provjeru dozvola. “Vrlo detaljan i pokazat će da li su možda neke dozvole izdavane protivno važećem prostornom planu – mi za sada nemamo takve spoznaje, ali zato se šalje upravni nadzor da se ukloni svaka sumnja”, tvrdi Željko Uhlir, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja.

Više pogledajte u prilogu

Reci što misliš

Lost Password

0