Turizam 365 moguć i u Hrvatskoj, ali to je dug put

Hrvatski turizam se može i mora razvijati i raditi cijele godine, jer je to važno za njegovu i održivost ukupnog gospodarstva, no to za sada ima tek nekoliko odredišta te će trebati vremena, više suradnje javnog i privatnog sektora, kao i jači razvoj turističke infrastrukture i selektivnih oblika turizma.

Poručila je to u utorak s druge konferencije o cjelogodišnjem razvoju turizma “Može li hrvatski turizam 365?” njena organizatorica i konzultantica Ivana Kolar.

Istaknula je i kako je šteta što je većina hotela, kampova i drugog smještaja u Hrvatskoj u većini godine prazni, jer to ne bi trebalo biti tako, pogotovo ako bi konačno jače razvili ponudu zdravstvenog, kulturnog, poslovnog, gastro, seoskog, sportskog i drugih selektivnih oblika turizma.

“Sve zemlje u našem okruženju, pogotovo Slovenija, Austrija, Mađarska, u novije vrijeme i Crna Gora te Srbija, kao i Italija, razvijaju cjelogodišnji turizam i pomalo je čudno što je u Hrvatskoj još visoka sezonalnost i većina turističke aktivnosti se odvija u četiri do pet mjeseci od kasnog proljeća do ljeta. Predsezona donosi porast, pa i ove godine, kao što će i posezona, no još uvijek to nije dovoljno da možemo pričati o turističkoj godini nego i dalje imamo turističku sezonu”, istaknula je Kolar na konferenciji koja je okupila više od 300 domaćih i stranih sudionika.

Saša Popovac iz HTZ-a je temeljem analize prometa iz 2017. istaknuo da je tek nekoliko odredišta u Hrvatskoj koja se mogu pohvaliti da imaju cjelogodišnji turizam, koji je svakako najrazvijeniji u Zagrebu, Dubrovniku, na Plitvicama i nautici, dok su u tome jako dobri još Opatija i Poreč, a u novije vrijeme i Split, Zadar, Brač, Umag, Tučepi i Šibenik.

Da treba raditi više na cjelogodišnjem turizmu i zbog oporavka i razvoja ukupnog gospodarstva smatra i predsjednik HGK Luka Burilović, upozorivši i na veliku ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja naglasila je da se razvoj turizma tiče svih u Hrvatskoj, jer je njegov doprinos BDP-u jedan od najviši u svijetu, i kreće se od 17 do čak 20 posto.

Reci što misliš

Lost Password