MENI
upozorenje znanstvenika

Broj opožarenih područja u južnoj Europi povećavat će se bez obzira na Pariški sporazum

Čak i ako se postignu najoptimističniji ciljevi Pariškoga sporazuma o klimatskim promjenama, i dalje će se svake godine opožarena područja u dijelovima južne Europe povećavati za najmanje 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, upozorili su španjolski znanstvenici.

Prateći tijekom protekle dvije godine učestalost i razmjere smrtonosnih šumskih požara koji su zahvatili jug Francuske, Portugal, Španjolsku i Grčku, znanstvenici sa Sveučilišta u Barceloni zaključili su da bi, ako se ne ispune ciljevi dogovoreni klimatskim sporazumom iz 2015., vatrena stihija mogla progutati još veća područja pokrivena gustom šumom.

Podsjećaju da bi se u skladu s Pariškim sporazumom porast prosječne svjetske temperature trebao zadržati na razini znatno manjoj od 2 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razinama te da vlade ulažu napore da se taj porast ograniči na 1,5 Celzijeva stupnja.

U prvom istraživanju ovog tipa, grupa znanstvenika testirala je kompjutorske modele koji pokazuju u kojoj bi mjeri požari mogli postati učestali u južnim dijelovima Europe ako globalna temperatura do kraja stoljeća poraste za 1,5 stupanj Celzija, za 2C ili za 3C.

“Istraživanje je značajno jer spomenuta područja zahvaća puno požara i ondje izbijaju često”, kazao je glavni autor studije, Marco Turco s Odjela za primijenjenu fiziku Sveučilišta u Barceloni.

On i kolege ustanovili su da će dijelovi južne Europe svake godine u požarima izgubiti između 40 i 54 posto šuma više u odnosu na proteklu godinu, čak i ako se porast temperatura ograniči na poželjnih 1,5 Celzijevih stupnjeva. Turco smatra da je taj cilj vrlo ambiciozan, ali ne i neostvariv.

Na mjestima na kojima temperatura poraste 2 Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razdobljem opožarena područja mogla bi se povećati između 62 i 87 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ako ona poraste za 3 Celzijeva stupnja postotak će iznositi 187.

Južna Europa u zadnjih nekoliko godina svake godine u požarima izgubi oko 4500 četvornih kilometara šuma.

Najveći požari

U srpnju je u velikom šumskom požaru u priobalnom području Grčke smrtno stradalo stotinu ljudi nakon čega je vlada premijera Alexisa Tsiprasa bila pod žestokom kritikom javnosti.

U kolovozu 2017. u dotad najgorim požarima u Portugalu poginule su 64 osobe.

Znanstvenici već godinama predviđaju da će ekstremne vremenske pojave, poput šumskih požara, dugotrajnih suša, razornih oluja i poplava biti sve češće i razornije s obzirom na globalno zagrijavanje planeta na kojemu živimo.

Turco kaže da provedena studija usmjerava pozornost na nastojanje da se ne prijeđe dogovoreni 1,5 Celzijev stupanj, a neki njegovi kolege tvrde da ima studija koje upućuju na to da je taj cilj već odavno nedostižan.

Komentiraj