KOLUMNA

UDJEL ĐAVLA Priča o Stnehengeu, mitskom rotoru koji je prerastao u legendu

„Ako su, kako tvrdite, naši drevni preci bili tako primitivni kako objašnjavate ovaj čarobni megalitski kompleks?“

Turistički vodič se okrenuo prema uspravnom, divovskom kamenju poredanom u dva kruga kamenih blokova te promucao na tečnom korejskom: „Istina jest kako stijene ovog kamenog kompleksa skrivaju u sebi tajnu svog nastajanja i svrhu, kao što je istina da znanstvenici diljem svijeta nisu uspjeli dokučiti primarnu svrhu kamenog obruča širokog 105 metara koji je postavljen na ovom mjestu, ali tako primitivna civilizacija ipak nije mogla napraviti visoko sofisticiranu zvjezdarnicu iz prostog razloga što tadašnji stanovnici nisu posjedovali znanja iz pitagorijanske matematike, tako da je sama teorija prilično nategnuta.“

„Dobro, ali kako objašnjavate sunčevu svjetlost koja precizno astronomski pada na stijene koje su matematički točno postavljene tako da se iz njih mogu izračunati kalendari, zar nije najvjerojatnija mogućnost kako su kružni megaliti zapravo precizan astronomski opservatorij, hram posvećen nebu, suncu i mjesecu?“

„Problem te teorije su zapisi pronađeni u iskopinama drevne Banovine, dokazane s velikom sigurnošću kao hrama u kojem je stolovala tadašnja vlast, i iz tih zapisa možemo zaključiti kako se ipak radilo o krajnje primitivnom društvu, iznimno konzervativnom i duboko praznovjernom, tako da je zbilja mala šansa da su tadašnji ljudi imali takva saznanja o nebu, suncu i mjesecu. Za boga miloga, pa ti ljudi su vjerovali kako je zemlja ravna ploča, te kako se sunce rotira oko nje, a pojedine religijske organizacije držale su žene nižim bićima, to su poznate stvari, imamo konkretne dokaze, zapise. Osim toga od izvornih 30 kamenih blokova danas stoje svega njih 17, tako da čitav kameni obruč zapravo liči na potkovu, a ne na kružni hram kako tvrde pseudoznanstveni TV kanali koje vi očito pratite i držite da su u pravu.“

„Znači 35 000 posjetitelja koji dolaze svake godine kako bi se divili izlasku sunca na ovom drevnom mjestu za prvog dana ljetnog solsticija su debili?“

„Nisam to rekao, to ste izvukli iz konteksta.“

„Svake godine, 21. lipnja, vaš grad posjeti oko 50 000 turista, štovatelja sunca, hipija, kako bi proslavili ljetni solsticij, najduži dan u godini. Svake godine. Šamani, druidi, znanstvenici, religijski vođe svijeta dolaze svirajući bubnjeve, pjevajući i plešući u čast sunca, a vi tvrdite kako je to samo slučajnost? Kako je slučajnost da baš taj dan u godini, to jutro, sunce točno izađe između dva kamena bloka okrenuta Marjanu?“

„Istina je da mnogi drže kako je Stnehenge sagrađen od strane štovatelja boga sunca. Istina je da ni dan danas nije poznato kako su graditelji Stnehengea dovukli nekoliko tona teške kamene blokove do ovog mjesta i istina je kako ne znamo točno zbog čega su napravili tako impresivan hram te ga nazvali Banovinom. Istina je da je otvor u kamenu isklesan kako bi bio okrenut ljetnom izlasku sunca, te kako je moguće da je zapravo zvjezdarnica i kalendar poprilično iznenađujuće složenosti, ali morate znati da naši stari nisu vjerovali u boga zvanog sunce, niti su držali da su zvijezde, svemir, planeti nešto jako bitno. Nebo, po starim vjerovanjima, bilo je samo plašt kojim je bog pokrio zemlju. Astronomske pojave u tom društvu bile su kao i matematika, fizika, društvene znanosti iznimno nebitne. To društvo, a potvrdit će vam arheolozi, štovalo je isključivo kastu faraona koja je vladala zemljom i gradom, a oni su bili podložni vjerskom kultu, koji je bio iznimno moćan i iznimno okrenut patrijarhatu.“

„Patrijarhatu? Zar povjesničari ne tvrde kako je tim primitivnim društvom vladala zapravo žena?“

„Imamo saznanja istina kako je vladarica bila na čelu te zemlje koja se protezala negdje do današnjeg Triglava, ali isto tako imamo i čvrste dokaze kako su tom vladaricom upravljali upravo druidi koje ste spomenuli koji su vjerovali kako su žene niža bića, te im moraju služiti. Upravo ti druidi odgovorni su za neukost, nepismenost naroda jer su zagovarali vjeru umjesto znanosti, koja je u tadašnjem svijetu doživjela nevjerojatnu tehnološku ekspanziju. Čovječanstvo se, po današnjim saznanjima otisnulo u svemir, no na ovim prostorima još se ratovalo između susjednih naroda, tako da je iznimno teško zaključiti kako je Stnehenge znanstveni opservatorij.

Nategnuta je i teorija o drevnim megalitima koji su bili znanstveni centri, jer se pouzdano zna kako je tadašnje društvo živjelo pod strahovitom represijom kaste faraona koja nije dopuštala bilo kakav oblik napretka civilizacije. To je ipak bilo primitivno ratarsko društvo, oslonjeno isključivo na turizam. Ne naravno turizam kakvog danas imamo u dvadeset i drugom stoljeću, već na divlji turizam koji je pustošio tadašnje civilizacije. Migracije, glad i neimaština na koncu su doveli do propasti te civilizacije na Mediteranu, kada se u tadašnjim plemenskim ratovima koje su inicirali druidi, potpuno izgubila grana od koje su praktički živjeli, turizam.

Ratovi, koje danas nazivamo „Balkanskim tisućljetnim ratovima“ na koncu su ugasili turizam, doveli do masovnog egzodusa i na kraju do propasti civilizacije. Primitivna shvaćanja svijeta, religija koja je gušila znanost, zatiranje temeljnih ljudskih prava, feudalizam i kasta bogatih faraona na koncu su proizveli zaostalost, glad i migracije. Ja sam izravni potomak ljudi koji su živjeli na ovim prostorima, moja se obitelj, moj čukun djed vratio iz Irske i pokrenuo na zgarištu te civilizacije koja je uništila samu sebe ponovo turizam. Nakon desetljeća istraživanja mogu vam sa sigurnošću kazati kako je izgradnja Stnhengea zapravo bila namijenjena turizmu, iako joj još ne nalazimo konkretni smisao. Pred dva hrama, jedan u tadašnjoj Bračkoj četvrti, i ovaj pred hramom Banovina, bili su zapravo „zeleni otok“, svojevrstan rotor sastavljen od montažnih kamenih blokova ispunjenih mediteranskim biljem. Možda su služili kao terapeutski blokovi nad kojima bi se turisti osvježili, a možda su bili samo obična struktura koja regulira promet, to nikada nećemo saznati.“

„Struktura koja regulira promet? Pa mislite li da sam ja potegao čak iz Koreje kako bi vidio drevni semafor? I osim toga vaše su teorije iznimno konzervativne za stoljeće u kojem živimo. Šest stotina tisuća kuna koliko je stajala izgradnja megalita pred hramom Radisson, a boga pitaj koliko je stajao onaj pred Banovinom, dovlačenje nekoliko tona teških kamenih blokova, čitav tadašnji narod upregnut u posao oko megalita, da bi se napravio – semafor?“

Turistički vodič je samo uzdahnuo i sjeo na vrući kameni blok. Sunce je neumitno pržilo dok su turisti odlazili prema hladovini srušenog hrama Banovina.

„Jebem ti sve“, uzdahnuo je i sjeo na kamen nazvan Oparin. U daljini gusti zračni promet osobnih vozila priječio je pogled veličanstvenim ostacima katedrale Sv. Duje.

„Koji kurac djede nisi ostao u Irskoj“, promrmljao je sebi u bradu i zaželio dobrodošlicu novoj grupi budala.

Komentiraj