Maja Jurišić

Francuske novine Šoltanku proglasile osobom godine

Francuski vjesnik “Le Courrier des Balkans” izabrao je Maju Jurišić, predsjednicu udruge Pokret Otoka za Hrvatsku osobu godine, koja se tako našla među 12 kolega s Balkana na popisu običnih heroja i heroina iz 2018. godine.

“Godine 2018. vijesti su bile teške, ponekad i nasilne. Ipak, mnogi su predani humanijim društvima i omogućavanju boljih životnih uvjeta u istima”, stoji u objašnjenju za odabir najzaslužnijih osoba iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske.

Ne, ne moraju sve plaže biti privatizirane. Ne, masovni turizam nije jedini poziv dalmatinskih otoka i da, nužno je da čujemo otočane, da čujemo njihov glas. Maja Jurišić je ona koja je uspjela reći ‘Ne!’ u pravo vrijeme, koja se uspjela suprotstaviti nepoštenim poslovnjacima i njihovim prijateljima, članovima pojedinih političkih stranaka. Izgovorite li njeno ime u nekim gradskim i općinskim sjedištima Splitsko – dalmatinske ili Zadarske županije, vidjet ćete kako će neka lica problijediti.

Pokret Otoka pojavio se 2016. kao lopta usred kuglanja. Prva velika bitka bila je ona protiv privatne i prijevarne koncesije za plažu Zlatni rat na otoku Braču. Otada su se pojavile i mnoge druge tvrdnje: Kako živjeti na otoku tijekom cijele godine? Kako uskladiti obrazloženi turizam i održivi razvoj? Kako svima zajamčiti pravo koje imaju na obrazovanje i kulturu? Kako pronaći inovativna rješenja za izazove otočnosti u smislu postupanja s otpadom? Kako osigurati energetsku autonomiju otoka?

Maja Jurišić, liderica Pokreta, upravo je pokrenula misiju obnovljivih izvora energije na otocima Europske Unije. Prilika je to da dalmatinski otoci otkriju dobru praksu i razmijene iskustva s jednog kraja kontinenta na drugi, bez obzira na to što je odmor na Šolti i dalje ono što Dalmatinki najviše treba.

“Ovo priznanje pokazatelj je da smo u protekloj godini odradili dobar posao. Iako je 2017. godina bila plodnija od protekle godine, ove godine smo dosta radili ispod radara, nismo se previše eksponirali u medijima, pa sam se i zbog toga ugodno iznenadila”, rekla nam je Maja koja se sada iz Brisela može pohvaliti i svojim radom na energetskoj tranziciji europskih otoka.

Priznaje kako se od pokretanja Udruge mnogo toga promijenilo prvenstveno zbog Zakona o otocima u čijoj izradi kao predstavnici civilnog društva sudjelovali kao ravnopravni partneri komentirajući i predlažući izmjene kako bi na najbolji način zaštitili otočane.

“Zakon o otocima smo jako dobro odradili, sada trenutno radimo u radnoj skupini na izradi nacionalne Strategije za pametne otoke, a radili smo i na Zakonu o pomorskom dobru koji je još kompleksnija priča. Naši prijedlozi su dani, a hoće li oni biti usvojeni još uvijek ne znamo. Znamo da je dosadašnja državna tajnica za more, Maja Markovčić Kostelac koja je nedavno imenovana izvršnom direktoricom Europske agencije za sigurnost mora itekako podržavala naš rad kako bi maksimalno zaštitili javno dobro decentralizacijom plaža kojoj težimo. Nažalost, ona je svoju funkciju napustila prije nego je Zakon donesen, on je sada u finalnoj verziji, a mi trenutno nemamo podataka što će u njemu biti uvršteno, a što ne, te sam tu malo skeptična. Veliki su interesi isprepleteni u koncesijama”, kaže Maja i ističe da se na razini županije pokazalo da je situacija sa Zlatnim ratom itekako utjecala na način kako se upravlja javnim dobrom.

Stvari su se promijenile, prve koncesije ikada su ukinute, vrši se kontrola nad koncesijskim odobrenjima, održani su sastanci sa svim otočkim načelnicima i gradonačelnicima s temom načina upravljanja, pa se slobodno može reći da su se stvari ipak pomakle sa “mrtve točke”.

“Nisu možda to neki veliki rezultati, potrebne su ipak velike promjene kako bi stvari došle na svoje mjesto, ali važno je da se nešto pomiče, puno malih stvari koje će donijeti neko rješenje. Tek nakon procesa sa Zlatnim ratom dobili smo puno širu sliku načina na kojim se upravlja javnim dobrom. U procesu se pokazalo da ni lokalni čelnici na otocima nisu dobar primjer upravljanja pomorskim dobrom. Nisam sigurna ni koliko je trenutno rješenje da se Zlatni rat da na upravljanje općini Bol dobro, to će vrijeme pokazati. Nisu spremni na suradnju zbog svega što se događalo u posljednjih godinu dana”, dodaje Maja i kaže da nije problem u tome što županija daje koncesije, već je veći problem u tome što lokalne zajednice ne znaju iskoristiti činjenicu da i one mogu davati koncesije.

Druga stvar je u tome što je dodjeljivanje koncesijskih odobrenja u većoj sivoj zoni nego same koncesije pa je i to jedan od problema koji će se trebati rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru, kroz formaliziranje samog postupka koji je do sada bio prilično jednostavan.

“Ono što nas brine su prijave nelegalnih radova na pomorskom dobru i to je kalvarija. Odgovornost se prebacuje s ministarstva pomorstva, na ministarstvo graditeljstva, do ministarstva prostornog uređenja, je li redovno upravljanje ili je izvanredno upravljanje, pa se mora ići direktno do ministarstva da bi se nešto pokrenulo i da nije bilo tog intenzivnog rada koji je trajao četiri mjeseca na betonizaciji Stomorske, ne bi bilo ovog rezultata na Šolti iako taj proces još uvijek traje. Nadzor Lučke kapetanije bio je upitan za cijeli proces jer imaju samo dva inspektora na cijelu županiju”, kaže Maja koja dodaje kako se broj inspektora nakon njihovih prijava ipak povećao.

Ono što Pokret otoka ipak najviše brine su veliki hotelski kompleksi kojima se omogućava da imaju svoje privatne plaže. Ne žele kao aktivisti zaustaviti razvoj, smatraju kako hotelski kompleksi izvan naseljenih mjesta mogu imati svoje plaže, ali oni koji se nalaze u samim centima gradova to ne bi smjeli imati, jer to nisu plaže koje ne bi smjele biti zatvorene za javnost. Upravo ih brine hoće li se ova stavka dobro definirati u Zakonu o koncesijama, ali i ako će se vršiti nadzor, ne samo na plažama, već u nautičkim lukama, privatnim mulovima, jer je to kompleksno pitanje u koje bi se trebala uključiti cjelokupna zajednica.

Pokret otoka za budućnost ima velike planove, namjera im je da iz aktivista krenu u profesionalce, da sa sebe skinu stigmu aktivizma koja im je na neki način bila teret u djelovanju, te da postanu stručnjacima održivi razvoj otoka, koji će moći biti savjetnici svima onima koji žele razvijati projekte na otocima, a poseban naglasak stavit će i na edukaciju stanovništva i financiranje njihovih projektnih ideja. Naravno, glavninu energije će kao članovi Radne skupine uključiti u izradu nacionalne Strategije otoka čiji dio su i Pametni otoci, a koja je u izradi.

“Otoci do sada nisu bili toliko detaljno u nacionalnoj strategiji, a sada se definiraju kao strateško područje, samim time će se formirati i financijska sredstva kojima će se direktno financirati razvoj otoka. Više nisu u pitanju samo infrastrukturni projekti, već je to puno šira priča u koju će biti uključeni svi otoci. Ova strategija neće donijeti instant rješenje već će u sljedećih pet do deset godine pokazati rezultate. Mislim da se ovim iskorakom kojim su otoci postali strateškoga područja ne samo hrvatske nego i Europske unije je itekako važno za sve one koji žive ili misle živjeti na otocima. Hrvatska je već poprilično daleko došla sa zakonodavnim okvirom i može se pohvaliti da je jedna od rijetkih država članica Europske unije koja se tako strateški promišlja daljnji razvoj otoka”, kaže Maja Jurišić ističući na kraju kako u Hrvatskoj ipak nedostaje ljudi koji se razumiju u Pomorsko dobro osobito mladih ljudi, a koji bi bili zainteresirani za ovu priču.

Komentiraj