Gordijski čvor

Gužve u centru Splitu nisu zbog prevelikog broja vozila, problem je nešto drugo

Ovih dana bi se na potezu od Zvonimirove ulice do Trajektne luke trebala započeti postavljati nova prometna signalizacija koja bi početkom lipnja trebala uspostaviti prometni kružni tok kako bi se riješile gužve na Istočnoj obali.

Već u samoj najavi prometnog rješenja mnogi su građani iskazali skepsu , ističući kako ovo rješenje neće znatno riješiti gorući problem grada, jer se izlaskom iz trajektne luke prema Biankinijevoj ulici opet ulazi u usko grlo koje bi moglo stvarati potpuno jednake prometne gužve.

Ono što je pozitivno je da se prije samog uvođenja novog prometnog rješenja na ovom prostoru napravilo brojanje prometa koje je za čudo, pokazalo kako promet ovom dionicom niti u ljetnim mjesecima nije tako gust, pa se postavlja pitanje zašto se onda stvaraju takve gužve. Odgovor na ovo pitanje možda se nađe u tekstu prometnog stručnjaka mr.sc. Ivice Martinića, dipl.ing.prom., kojeg donosimo u cijelosti.

– Gordijski čvor je sinonim za veliki problem, ali koji se možda može relativno lako riješiti. Za splitske prilike gordijskim čvorom postao je kolni ulaz u istočni dio Gradske luke. Slično kao u legendi o Aleksandru Velikom, uvijek je bilo onih koji su mislili da će im pripasti cijeli svijet (čitaj Split), ako riješe taj gordijski čvor.

Ne nalazeći kraj užeta, splitski su gordijski čvor neki pokušavali razmrsiti presijecanjem po uzoru na već spomenutog povijesnog osvajača svijeta. Premještanjem staničnog kompleksa u Kopilicu, a trajektne luke na Stinice, prvi su to pokušali tvorci famozne ‘Studije prijedloga koncepta razvoja Gradske luke Split’, AFCO Global Ports LLC McLean iz Virginie i IdacaPartneshipInc. iz Toronta u studenome 2000. godine.

Danas se presijecanje gordijskog prometnog čvora ulaska u Gradsku luku, na gotovo istovjetan način, nudi nacrtom masterplan studije urbane revitalizacije Istočne obale i Kopilice austrijske konzultantske tvrtke IC Consulenten. Mora se priznati da je ova masterplan studija nešto manje radikalna od one AFCO, jer ne premješta cjelokupni trajektni promet iz Gradske luke već ‘…parcijalno njegov kamionski dio…’, a niti ‘…ne planira teniske terene uz Bregovitu ulicu’.

Jedan od partnera u revitalizaciji Istočne obale i Kopilice je državna tvrtka Hrvatske ceste, nadležna za rješavanje nesmetanog i sigurnog cestovnog pristupa u splitsku luku, a koja je državnog i međunarodnog značaja. Svjesne da od ‘urbane revitalizacije’ Istočne obale za nastupajuću turističku sezonu neće biti ništa, Hrvatske ceste su naručile izradu idejnog projekta ‘Prometna analiza prilaza Gradskoj luci u Splitu državnom cestom DC410 s prijedlogom mjera i aktivnosti za upravljanje prometom u turističkoj sezoni’.

Idejni projekt po kojem će se odvijati promet ovoga ljeta temelji se na već viđenoj ideji jednosmjernog prometa na prilazu Istočnom dijelu Gradske luke.

Međutim, za razliku od prošlogodišnjeg izvedbenog projekta čudnog naziva ‘Privremena regulacija prometa u Zvonimirovoj ulici u Splitu u tijeku pojačanog prometnog opterećenja’, projekt Hrvatskih cesta je cjelovit, a što je najvažnije zasnovan na brojanju i analizi kolnog prometa. Ono što je ovim projektom posebno zanimljivo, ne pretpostavlja premještanje autobusnog kolodvora, niti kamionskog prometa iz trajektne luke.

Dokaz da se gordijski čvor ne mora presjeći i da se može razmrsiti, ponudili su znanstvenici domaće, splitske visokoškolske institucije, analizom, modeliranjem i simulacijom prometnih tokova, te su definirali kritične točke koje imaju negativni utjecaj na prometni kapacitet cestovnog prilaza luci. Snimanjem prometa 25.7.2018. godine (subota, udarni vikend turističke sezone u dolasku motoriziranih turista), na prilazu luke izbrojeno je ukupno 11.520 vozila, od kojih 671 autobus te 183 teretna vozila.

Da to i nije neka prevelika količina prometa ukazuje činjenica da je ova količina vršnog prometnog opterećenja na prilazu istočnom dijelu Gradske luke ipak manja od one količine prometa koja prosječno dnevno prođe marjanskim tunelom u smjeru od Spinuta do Meja.

Zašto uz toliku količinu prometa koji je snimljen u srcu turističke sezone na prilazu luke nemamo blokadu prometa u marjanskom tunelu?

Da u marjanskom tunelu nema zastoja poput onih u Zvonimirovoj ulici, uz gotovo identičnu količinu vršnog prometa kao u Zvonimirovoj, zaslužni su fizički uvjeti neprekinutog toka vozila, bez ometanja za naše prilike ‘normalnim’ stajanjem s upaljena četiri žmigavca ili ubacivanjem u susjednu nepreglednu kolonu vozila strpljivih vozača.

Drugi je znakoviti podatak da Zagrebačkom ulicom, kojom je promet dozvoljen isključivo autobusima, taksi vozilima i vozilima s odobrenjem, istočnom dijelu Gradske luke pristupi 4.158 vozila (36% od ukupnog broja vozila tog dana). To nam govori da u udarnim danima turističke sezone ne postoji organizacija niti kontrola prihvata vozila na prilazima luci. U pravilu je ona prepuštena tek jedinicama prometne mladeži tzv. ‘bobijima’, a čiji je primarni motiv zarade preko studentskog servisa ispred same kontrole prometa i informiranja vozača.

Iz prethodnog možemo zaključiti da gordijski prometni čvor u Zvonimirovoj ulici nikako nije posljedica prevelikog obujma prometa kojeg generiraju putnički terminali u istočnom dijelu Gradske luke i koje bi zbog toga trebalo preseliti u Kopilicu i na Stinice. Uzroke prometnog kaosa treba tražiti u neorganiziranosti i nekompetentnosti, po ovom pitanju nadležnih lokalnih i državnih upravnih tijela i nadležnih tvrtki, a o čemu svjedoči način i vrijeme realizacije prošlosezonske ‘Privremene regulacije prometa u Zvonimirovoj ulici u Splitu u tijeku pojačanog prometnog opterećenja’.

O tome govore i riječi nekada prvog čovjeka splitske ‘komunale’, izrečene na tematskoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj u rujnu prošle godine na temu komunalnih problema u turističkoj sezoni – ‘situacija kaosa i nereda drži se pod kontrolom’. Danas, na spoznajama masterplan studije urbane revitalizacije Istočne obale i Kopilice, grade se insinuacije o namjernom stvaranju ‘kontroliranog’ prometnog kaosa i nereda na prilazu Gradskoj luci, sve u cilju osiguranja alibija za oslobađanje vrlo vrijednog državnog zemljišta novim poduzetničkim inicijativama.

Marjanski tunel, koji je prometno gotovo saturiran i u stanju koji trenutno zahtjeva temeljitu rekonstrukciju, nije toliko atraktivan za urbanu revitalizaciju da bi bio predmetom npr. masterplan studije mogućnosti povezivanja istočne i zapadne obale Gradske luke. Voziti se mora, pa i marjanskim tunelom, bez obzira na očekivani porast prometa zbog novih sadržaja na Zapadnoj obali, poput hotela Marjan i Ambasador. Hotele nećemo seliti, a nitko i nije previše zainteresiran za učestalo najavljivana preseljenja današnjih korisnika zgrada Banovine, Jadranske straže i Pomorske privrede na neku novu, a građanima jednako nepristupačnu lokaciju.

Tek sjećanja na nekadašnje namjene spomenutih zgrada govore o značaju Splita kao važnog pomorskog grada, a koji se svojim suvremenim urbanim transformacijama sve više približava sezonskim obilježjima brojnih jadranskih primorskih gradova poput Supetra, Vodica, Crikvenice, Hvara, Korčule…

Komentiraj