upozorenje ugostitelja

Kvalitetu života u centru Splita treba podizati kvalitetnim mjerama

Splitske gradske vlasti nikako nisu jedine koje su poželjele regulirati turističko poslovanje i ponašanje u gradskoj jezgri.

Nalazimo brojne primjere iz turistički usporedivih europskih zemalja gdje se vlasti miješaju u turizam i žele ga unaprijediti. Ali upravo to – kao što piše, žele ga unaprijediti, ne uništiti.

Gradske vlasti u gradu Romea i Julije, Veroni, tako smatraju da restorani ne bi trebali nuditi hranu koja nije lokalna, pa pokušavaju ograničiti otvaranje manjih lokala s kebapom i gyrosom. U Veneciji su gradske vlasti odlučile zabraniti konzumaciju alkoholnih pića na otvorenom iza 19 sati, jer je nepregledna rijeka turista pod utjecajem alkohola kršila javni red i mir te iza sebe ostavljala brdo smeća. Ne samo to, Venecija uvodi i oštre kazne za sjedenje na javnim površinama na kojima to nije dozvoljeno – od 50 do čak 500 eura.

U Firenci je pak gradonačelnik, u želji da spriječi da cijelo povijesno središte postane zalogajnica na otvorenom, zabranio jedenje po gradskim trgovima i ulicama, pa je tako, pakosteći turistima koji su kršili tu odredbu, čak naložio polijevanje vodom stepeništa ispred gradskih crkava kako tamo turisti ne bi objedovali na otvorenom. A upravo ta činjenica koju shvaćaju u Firenci, a ne shvaćaju gradske vlasti u Splitu, ključna je, upozorava Udruženje ugostitelja Split.

Gradska vlast ne shvaća da turisti nisu roboti. Jednostavno ne možemo očekivati da turisti neće poželjeti sjesti i predahnuti, posebno starije osobe ili one mlađe s djecom, jer ne mogu bez predaha obilaziti gradske znamenitosti, posebno u vrijeme ljetne žege, a tada je turizam na vrhuncu. Kada bismo ukinuli štekate i smanjili terase restorana, ne bismo ukinuli nered. Upravo suprotno – ti isti turisti koji se sada odmore i osvježe uz piće u kafićima i objed u restoranima, sjedili bi po stepeništima, klupama i trgovima i jeli i pili ono što kupe u kioscima i trgovinama.

Parižani pak svoje bistroe i kafiće s terasama žele zaštititi kao kulturnu baštinu pod UNESCO-om, što je podržala i gradonačelnica Pariza. Gradske vlasti su u siječnju 2019. dodijelile 100 prestižnih odličja ugostiteljima koji ove simbole Pariza održavaju na životu, jer se od 2014. do 2018. zatvorila gotovo četvrtina pariških bistroa – njih oko 300 – zbog visokog najma, niskih cijena fast food konkurencije i novog, užurbanijeg načina života domaćeg stanovništva. I stanovnici i turisti i vlast, slažu se da se njihov opstanak treba poticati svim dostupnim načinima, jer daju dušu gradu i održavaju posebnu parišku atmosferu.

Ono što je u jednom Parizu vrijedno čak i zaštite, u Splitu je nepoželjno, iako tradicija kavana na njegovim trgovima i ulicama seže još u 18. stoljeće. Puno je ljudi koji su kavu na štekatu prihvatili kao splitski način života i turisti također žele proživjeti osjećaj pripadnosti duhu grada na veličanstvenim mjestima stare jezgre, kao i u Parizu. Udruženje ugostitelja Split svjesno je da život u centru grada predstavlja izazov za dio stanovnika, no itekako postoje puno konstruktivnije mjere za postizanje veće kvalitete života od ukidanja i smanjivanja štekata.

Komentiraj