rade se novi putovi

Marjan će ostati bez 20 tisuća stabala, posjeći će se čak trećina šume

Za sanaciju marjanskog potkornjaka bit će potrebno milijun i pol kuna, radovi će započeti između 1. i 15. ožujka, a ukupno će se posjeći oko 30 posto šume ili oko pet tisuća kubika drveta, točnije, od 15 do 20 tisuća stabala.

Procjena je to Javne uprave za upravljanje Park šumom Marjan, a šuma bi trebala biti posječena do kraja lipnja kada započinje protupožarna sezona. Kako bi se posječena debla mogla izvući iz šume bit će potrebno napraviti oko 10 kilometara vlaka ili putova kako bi se došlo do nepristupačnih dijelova šume.

Ti putovi bit će privremeno očišćeni za ovu namjenu, spajat će se na već postojeći protupožarni put, a nakon sanacije će se ostaviti da zarastu u prirodnom ambijentu. Putove je nužno probiti kako zbog prolaska traktora i bagera koji će iskopavati najveća stabla, tako i zbog prilaza ljudi najudaljenijim dijelovima Marjanske šume. Pošumljavanje je po zakonu nužno napraviti u roku od dvije godine, ali dok se sva zaražena stabla ne posjeku, neće se početi saditi nova, kako se ne bi ugrozile sadnice.

Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, Damir Grubšić rekao je kako neće tražiti odgovorne za ovu situaciju, ali da je jasno da su se vlake trebale napraviti prije 20 godina, te da tada do ove situacije možda ne bi ni došlo. Ujedno je građanima poručio da im volonteri na čišćenju šume ne trebaju jer postoji opasnost da netko od njih nastrada.

“Svi volonteri su u ovoj situaciji otegotna okolnost jer postoji opasnost od povreda i smrtnog slučaja, to sam već doživio u svojoj karijeri. Ovo nisu radne akcije, ovo je hitna mjera koju treba provesti da bi se spasila Park-šuma Marjan. Ako vam to nije jasno popnite se gore i vidite u kakvom je stanju šuma”, rekao je Grubšić.

Akcijski plan – ne postoji

Kako je akcijski plan gospodarenja Park šumom Marjan, istekao krajem ove godine, a novi još nije napravljen, novinare je zanimalo prema kojima planovima se radi sanacija i koji su se stručnjaci u procesu konzultirali.

“Zatražili smo Hrvatskog šumarskog instituta izradu akcijskog plana i tu su navedene aktivnosti koje moramo napraviti. Izrada vlaka je u svim akcijskim planovima, to su privremene mjere, a vlake mogu biti primarne i sekundarne. Mi radimo sekundarne privremene vlake, koje bi se trebale kao živi organizam same zatvoriti, jer kada na njima započne rasti grmlje ili trava, mi to nećemo sjeći. Alternative za ovo što radimo nema, konzultirali smo se sa svim stručnjacima i ovo je jedino moguće rješenje. Dodatne dozvole nije trebalo zatražiti jer je ovo privremeno rješenje”, kaže Grubišić i dodaje kako se protiv potkornjaka može boriti feromonskim klopkama, što se radi, i sječom zaraženih stabala. Drugih opcija nema.

Javna ustanova raspisat će natječaj za nabavu i izradu traktorskih vlaka, odnosno sekundarnih veza privremenog karaktera unutar svih sektora šume koji će omogućiti pristup dijelovima šume u kojima su strojevi, a često niti ljudska noga, svih ovih godina nisu mogli prići.

“Prema procjeni stručnih službi, čak 70 posto šume nije pristupačno. Dakle, onaj koji dođe raditi na suzbijanju nametnika, morao bi ostati tri ili četiri godine kako bi posjekao sva stabla i izvukao ih. Ako želimo na pravilan način pristupiti tim aktivnostima, moramo raditi ono što svaki gospodarski program iziskuje, a to je da svaki sektor šume bude pristupačan onima koji njime gospodare”, pojašnjava Grubšić.

Na dva natječaja za sanaciju Marjana koja su raspisana prošle godine nitko se nije javio, kaže Grubišić, jer nitko neće raditi ovaj posao za 200 tisuća kuna.

“Zašto se u sanaciju nije išlo kada je zaraženost bila 800 kubika ne želim ulaziti, ali jasno je da se bez izrade vlaka ne može ništa napraviti. Izvođač do sada nije imao pristup šumi i sječa se vršila samo uz nerazvrstane ceste. Nijedan zreli izvođač se neće javiti i doći posjeći 3000 kubika stabala za 200 tisuća kuna, niti će ostaviti na terenu tri mjeseca ljude da kisaju. Novac je uvijek u pitanju, a sada je grad Split osigurao sredstva”, ističe Grubišić.

Stabla odlaze iz Splita

Zaražena stabla bit će zbrinuta po pravilima struke i zakonima na stalnoj deponiji koja je licencirana za takvu vrstu obavljanja djelatnosti. Za sada se ne zna lokacija, ali će biti dio natječaja, ali neće biti na području grada Splita, kaže Grubišić.

“Nakon što smo dobili rješenje inspektorata Splitsko-dalmatinske županije i konzervatora u postupku smo ishodovanja hitne mjere za zaštitu prirode i nakon toga Upravno vijeće treba izdati suglasnost za izvođenje pripremnih radova. Nakon toga zahtjev ćemo predati gradonačelniku kako bi dobili i njegovu suglasnost za pokretanje javne nabave. Nakon toga slijedi izbor izvođača za izradu privremenih vlaka, a usporedo s time kako budu napredovali radovi, planiramo šumu podijeliti na istočni i zapadni dio s obzirom na protupožarni put, osloboditi jedan dio šume kako bi mogli uvesti izvođača za sječu. Nakon toga moramo ishoditi sve suglasnosti za sječu, izvlačenje i zbrinjavanje zaraženih stabala”, kaže Grubišić i dodaje kako su limitirani vremenom.

U fazi je i ugovaranje monitoringa s Hrvatskim šumarskim institutom kako bi se nakon sječe utvrdilo kakva je dalje progresija potkornjaka nakon radova.

“Točna količina zaraženih stabala nije poznata i vrlo je to teško utvrditi s obzirom na klimu. Svakodnevno nalazimo na nova zaražena stabla, ne u tolikom broju, postoji diskoloracija krošnje koja ukazuje na potkornjačku aktivnost. Od 30 do 35 posto drvne zalihe je zaraženo, ali to je tek procjena, ukupnu količinu ćemo znati nakon pregleda cjelokupne šume, što je kompleksan posao”, kaže voditelj stručne službe, Ivan Ljubić.

Prema zakonu u roku od dvije godine šumo-posjednik je dužan sanirati štetu pošumljavanjem.

“To za sada nema smisla dok se sjeku stabla jer se oštećuju mladice, tek kada se šteta zaključi onda će se krenuti na izradu elaborata za pošumljavanje. Naravno koristit će se autohtona vegetacija, dijelom će to biti bor. Na nekim mjestima će zbog starosti šume biti i korisno ovo micanje borova, jer su stvoreni uvjeti za povratak autohtone vegetacije poput hrastova i jasena”, kaže Ljubić.

Komentiraj