Šetnica ili privezište?

Na Zapadnoj obali pune se vreće ilegalnim novcem, nitko ne reagira: “Radi održavanja političke moći svi zatvaraju oči”

Od kada se 2013 godine svečano otvorila Zapadna obala u koju je uloženo više od 85,5 milijuna kuna i koja je postala životni spomenik bivšem gradonačelniku Željku Kerumu, vode se prijepori da li je taj prostor šetnica ili privezište.

Ni po GUP-u ni po Županijskom prostornom planu na Zapadnoj obali ne mogu se vezivati brodovi, a tvrtka “Splitska obala” objašnjava kako se sve radi po privremenom rješenju Lučke uprave koje traje već pet godina.

Iako nikada nije otvorena kao luka za nautički turizam, ali nije ni otvorena za javni promet, na njoj se već godinama privezuju brodovi. Bude tu i po 500 jahti tijekom dva mjeseca, nema nikakvog odabira tko može, a tko ne može, a pitanje plaćanja privezišta itekako je upitna stavka.

Stavili ukrasne bitve i od njih napravili vez

Zapadna obala od svoga otvaranja nikada nije trebala biti privezište, na samom početku govorilo se da su britve postavljene tek kao ukrasni element, ali se i upozoravalo kako će taj ukras brzo doći u uporabu. Točno se to i dogodilo, a kada je upravljanje tim dijelom obale preuzela gradska tvrtka “Splitska obala” u čijem nadzornom odboru sjede Željko Kerum, Ivica Bašić i Saša Horvat vrlo je brzo bilo jasno da će taj prostor dobiti svoju komercijalnu funkciju.

Tako se i dogodilo, ali sve je jasnije kako novac koji se tamo stječe nije nikako legalno stečen. Naime, za dobivanje koncesije za luku nautičkog turizma potrebno je raditi izmjene GUP-a. Tek kada Zapadna obala dobije status luke nautičkog turizma osim vezarine će se moći naplaćivati i opskrba brodova vodom i strujom. Sada strancima s jahtama od 75 metara na tri kata i s ponekim helikopterom lagano parkiranim na provi, vodu i struju financiraju očigledno Splićani.

Splitsko Gradsko vijeće, s druge strane, dalo je koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra na rok od 20 godina Gradu Splitu kao investitoru rekonstrukcije Zapadne obale, odnosno njezina proširenja i uređenja sukladno Vladinoj uredbi prema kojoj je davatelj koncesije Gradsko vijeće, ako se radi o objektima lokalnog značenja, a Grad je ovaj projekt baš takvim proglasio. S obzirom na to da su davatelj i ovlaštenik koncesije jedna te ista pravna osoba, tj. Grad Split, onda on samom sebi ne plaća nikakvu koncesijsku naknadu, niti sa samim sobom sklopa ugovor o koncesiji. Predmet ove koncesije je kopneni dio pomorskog dobra površine 18.865 četvornih metara te 13.613 kvadrata morske površine zbog podmorskih radova, što ukupno iznosi oko 32.500 četvornih metara.

Ako pogledamo stranicu županije “Pomorsko je dobro” naći ćemo podatak kako Splitska obala od grada Splita ima koncesiju koja vrijedi od 9.05.2013. godine, pa sve do 31.10.2031. godine, ali samo za uređenje obalne šetnice, izgradnju i korištenje tri ugostiteljska objekta i terase. Vezivanje brodova i naplata veza nigdje nije navedena iako iz Splitske obale tvrde kako je i to dio njihove djelatnosti.

U županiji znaju da naplata vezova nije legalna, ali sve prebacuju na inspekcije

Da naplata priveza brodova na Zapadnoj obali nije u obuhvatu koncesije, potvrdio je i županijski pročelnik za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja na jednoj od Županijskih skupština.

“Dobili smo više upita i detaljno smo gledali predmet. Samo naplaćivanje nije unutar same koncesije, ono se vrši na temelju privremenog rješenja Lučke kapetanije kako bi se izbjegao nered u prostoru. Predlagali smo izmjene GUP-a da to bude luka otvorena za javni promet, po nama je to sasvim dovoljno jer je to najbolji način upravljanja. Nadzor je napravljen, nije uočena nepravilnost i koncesija nema problema, a Gradu Splitu ide još jedno upozorenja da se GUP mora uskladiti”, odgovorio je Čogelja.

Nepravilnosti nema, nadzor napravljen, a samo sinoć smo nabrojali 10 jahti koje su uredno priključene na ormariće za struju i vodu na kojima stoji logo Splitske obale. Jasno je kako su brodovi tako mali da ih očito ne vidi ni lučka kapetanija jer bi barem njihov inspekcijski nadzor trebao voditi računa što ti brodovi tamo rade i plaćaju li kome privez .

Čogelja je pojasnio da se u slučaju naplate ne radi o obuhvatu područja koncesije.

“Odluku o koncesiji je donio Grad Split za gospodarsko korištenje kafića i zelene površine, dakle ne za privezište. Mi ne možemo raditi posao drugih službi, naš posao nije nadzirati inspekcijske poslove. Pozivamo sve službe građevinske inspekcije, Lučke kapetanije da izvrše inspekciji nadzor. Ne možemo mi preuzeti odgovornost za sve. Pišemo dopise svim institucijama, nije to pitanje samo Zapadne obale nego toga ima na području obale cijelog našeg područja”, rekao je Čogelja.

Za nelegalno vezivanje Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama predviđa kazne za pravne osobe od 30.000 do 100 tisuća kuna.

Baldasar bio protiv naplate veza, a navodno izdao dozvolu za ovu namjenu

Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar svakodnevno je slao inspekciju i jasno držao stav da se na tom prostoru brodovi ne mogu privezivati.

“Moj stav je dosta jasan. Ja ne želim da tu bude luka nautičkog turizma, ali privezišta da. Operativna luka koja će onda biti data Lučkoj upravi Split. U tom slučaju nema privezivanja malih brodova, nego samo onoga što Operativni centar Lučke uprave Split dozvoli. To znači da to može biti dio luke gdje će se dozvoljavati povremeno vezivanje jedrenjaka, izletničkih i turističkih brodova. Mislim da je to daleko veća kvaliteta nego da se tamo vezuju jahte bez obzira na sve”, istaknuo je tada Baldasar.

Što se tiče argumenata o punjenju gradskog proračuna, bivši gradonačelnik kaže kako je svima jasno da se ni novac uložen u Zapadnu obalu ne može isplatiti sa dvogodišnjim plaćanjem privezišta.

Međutim iz tvrtke Splitska obala tvrde kako im je upravo Baldasar izdao dozvolu za naplatu vezova.

“Splitska obala vrši uslugu naplate korištenja komunalne opreme temeljem zaključka gradonačelnika od 30. travnja 2014. godine (‘Zaključak o davanju ovlaštenja za naplaćivanje korištenja komunalne opreme (bitve) na Obali kneza Branimira (Zapadna obala) trgovačkom društvu ‘Splitska obala’ d.o.o.) što je i objavljeno u Službenom glasniku grada Splita, iz čega je razvidno da se naplaćuje korištenje komunalne opreme u vlasništvu Grada Splita na što Grad Split apsolutno ima pravo, a ne kako je izneseno na Županijskoj skupštini da se radi, usluga priveza, temeljem privremenog rješenja Lučke kapetanije Split”, stoji u jednom od dopisa ove tvrtke.

“Tvrtka može imati dozvolu za iznajmljivanje komunalne opreme , možete je staviti, ali ne možete naplaćivati vezivanje, niti vezivati brodove na tom prostoru jer zakonskih okvira za to nema, ali  radi održavanja političke moći svi zatvaraju oči. Dozvolu od strane Lučke kapetanije nemaju jer se morala ukinuti, a gdje odlazi novac koji se naplaćuje ne zna se”, kaže nam vijećnik stranke Pametno Ante Renić koji je ovo pitanje postavljao nadležnima više puta, ali je i sam naišao na zid šutnje.

Dodajmo i kako nelegalni vezovi imaju i svoju cijenu, pa tako 550 kuna iznosi dnevna ljetna cijena priveza broda od osam metara dužine, 1130 kuna treba izdvojiti za brod dug 15 metara, a 17.500 kuna dnevno platit će vlasnik jahte od 80 metara za privez na zapadnoj obali. Ostaje li ovaj novac na računu ove gradske tvrtke ili dođe do gradskog proračuna; do zaključenja ovog članka nismo uspjeli dobiti odgovor.

Komentiraj