crni niz

Po Splitu se bodu noževima, djevojkama lome vilice, napadaju turiste: Jesmo li stvarno postali takav grad?

Godišnji odmor iz noćne more: Francuz teško ozlijeđen na Bačama dok je pokušavao spriječiti krađu

Muškarac napao djevojku ispred splitskog kluba, 20-godišnjakinja završila u bolnici

Nakon napada nožem na Bačvicama, pet ljudi završilo u bolnici: 49-godišnjak zadržan zbog teških ozljeda

U centru Splita napadnuti mladi Portugalci, jedan i opljačkan

Ovo su tek neki od članaka koji ovih dana pune stranice Crne kronike. Postavlja se pitanje koliko je Split siguran grad i možemo li stvarno misliti kako su ovo izolirani slučajevi.

Posljednje dvije godine ipak se može priznati kako je sve više fizičkih sukoba, pljački, paljenja automobila, propucavanja i borbi između kriminalnih skupina. Dok će neki reći kako su se ovi slučajevi zbog lupe javnosti istaknuli, ali da situacija nije tako strašna, mnogi ipak smatraju da je noću šetnja nekim dijelovima grada postala avanturu na “vlastitu odgovornost”.

Ako se pita policiju situacija nije alarmantna.

Situacija je “zadovoljavajuća”

U svezi Vašeg upita, obavještavamo Vas da je na području koje obuhvaćaju I. i II. Policijska postaja Split u prvih šest mjeseci ove godine evidentirano oko 13% manje kaznenih djela u odnosu na isto razdoblje 2018. godine (2018. godine zabilježeno je 1090 kaznenih djela na ovom području, a 2019. godine 950 kaznenih djela).

U proteklih tjedan dana zabilježili smo kaznena djela s elementima nasilja, o kojima smo izvijestili javnost (napad na četiri osobe kod ulaza u ugostiteljski objekt na Bačvicama, razbojništvo u Splitu i na Braču, koji su se dogodili 19. srpnja, te razbojnička krađa na Bačvicama koja se dogodila jutros).

Brzom reakcijom policijskih službenika osoba osumnjičena za ozljeđivanje četiri osobe na Bačvicama pronađena je i uhićena istog dana, nedugo nakon zaprimanja dojave, a po dovršenom kriminalističkom istraživanju je uz kaznenu prijavu dovedena pritvorskom nadzorniku. U odnosu na ostale događaje provode se intenzivna kriminalistička istraživanja u cilju pronalaska počinitelja.

Svjesni činjenice da ovakve vrste kaznenih djela izazivaju pozornost javnosti i negativno utječu na osjećaj sigurnosti kod građana, ističemo da policijski službenici pojačano opserviraju područja na kojima su se dogodili ovi događaji, posebno imajući u vidu ovo razdoblje turističke sezone kada u gradu Splitu boravi najveći broj domaćih i stranih turista, a koja činjenica utječe i na povećanje rizika od kaznenih djela i prekršaja. Upravo kako bismo prevenirali takve negativne događaje, policijske ophodnje, u odori i civilnoj odjeći, svakodnevno obilaze područje grada Splita, u sklopu redovnih zadaća i ciljano, pritom uzimajući u obzir mjesta gdje su zabilježeni određeni negativni događaji.

Policija kaže kako situacija nije bila loša ni u prošloj godini kada je na razini PU splitsko-dalmatinske evidentirano 4.092 kaznena djela, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. U ukupnoj masi kriminaliteta sa svega tri posto sudjeluju kaznena djela iz domene organiziranog kriminaliteta.

Kažu da je stanje sigurnosti u Splitu zadovoljavajuće.

Ipak, jedna stvar potvrđuje i onu drugu stranu priče, a to je subjektivni osjećaj građana o sigurnosti koji je prije dvije godine Split stavio na dno ljestvice sigurnih gradova.

Naime, na međunarodnoj konferenciji Sigurnost gradova – SIGG 2017. održanoj u Opatiji najsigurnijim hrvatskim gradom ponovno je proglašen Sinj. Istraživanje je proveo časopis “Zaštita” u 29 hrvatskih gradova s više od 20.000 stanovnika, a uvaženo je i povećanje broja stanovnika tijekom turističke sezone. Prema rezultatima objavljenima u časopisu “Zaštita”, građani se najsigurnije osjećaju u Dubrovniku i Sinju, a najmanje sigurno osjećaju se u Splitu i Karlovcu.

Sigurnost se istraživala prema četiri kriterija – imovinska kaznena djela, nasilna kaznena djela, prometni prekršaji, odnosno poginule i ozlijeđene osobe u prometu te zlouporaba droge. Analiza je proširena subjektivnim osjećajem sigurnosti građana u deset hrvatskih gradova i njihovom percepcijom osobne sigurnosti.

Nema reakcije očevidaca

Ono što je najgore od svega su reakcije onih koji se nađu u neposrednoj blizini nasilnih događaja. Naime, dok je mladić ispred kluba Central, u samom centru grada, šakama tukao djevojku nitko nije reagirao, niti prolaznici, niti zaštitari iz kluba. Nijemo su gledali dok je bijesni dječak kojem je povrijeđen ego lomio mladoj djevojci vilicu.

“Postoji taj fenomen da kada ljudi promatraju određenu situaciju onda se smanjuje vjerojatnost da će netko pomoći, jer uvijek misle da će to napraviti netko drugi. Ipak, mora se dodati da određeni broj promatrača za svoje nepostupanje ima i opravdane razloge, jer su ili slabiji od napadača ili manji pa pomoć očekuju od drugih koji su mu ravnopravni”, kaže psihologica Mirjana Nazor.

Upravo ova situacija stvara nesigurnost, kako kod građana tako i kod gostiju. Slike ovih događaja ne možemo izbjeći, jer većina osoba umjesto pomoći u tim trenutcima vadi mobitele i postavlja snimke na YouTube.

Očito je da smo postali hladni na ove scene, a dokaz tome je i tuča ispred Poljuda početkom ove godine gdje se sudionice poticalo na nasilje kako bi snimke bile što bolje. Izgleda kako je sve dozvoljeno, ljudi imaju sve tanji fitilj i nikada ne znate kako će netko reagirati. Ove nemile scene nisu odraz stanja pojedinca nego društva u cjelini i pravoga krivca ne možemo tražiti u institucijama, već u vlastitim domovima.

“Nažalost osim ovog fenomena vlada i određeni egoizam, što ako se meni nešto dogodi ili ako me netko vidi da pomažem, što možemo primijeniti na situaciju kada su bili napadnuti vaterpolisti iz Beograda. Mislim da je tih kočnica sve više pa i kada smo spremni pomoći razmišljamo da su ljudi oko nas slični, apatični, pa zašto bi se onda mi gurali u prvi plan. Sve više u našem društvu vlada duh nezainteresiranosti, koji je previše raširen”, ističe doktorica Nazor.

Neki će reći kako su mediji ti koji ovakve slučajeve potenciraju, ali zaboravljaju da mediji postoje zbog čitatelja, slušatelja i gledatelja, ono što oni žele konzumirati, mediji pružaju.

Komentiraj