urbanistička katastrofa

Postoji li Split nakon turizma i koje će posljedice neplanirani i devastirajući turizam imati na grad?

U Splitu se događa urbanistička i komunalna katastrofa vidljiva na svakom koraku, grad nema utvrđen , razrađen, ali ni usvojen Plan razvoja, komunalna infrastruktura kasni za urbanističkim rješenjima, sve počiva na privremenim rješenjima, dio je to razloga zašto je u prostorijama prodajnog centra Koteks održan trodnevni seminar arhitekata, urbanista i aktivista “Grad na rubu katastrofe 19” koji se organizirao u svrhu umrežavanja i razmjene znanja i iskustva aktivnih građana i profesionalaca na temu zdravog razvoja grada.

“Moramo svi sjesti za isti stol, uvažiti različita mišljenja i početi razgovarati čak i o potencijalima lokacija koje na prvi pogled izgledaju kao izgubljeni slučaj”, govori Jere Kuzmanić, organizator seminara “Grad na rubu katastrofe 19”.

Sudionicu su raspravljali o izazovima i rizicima neplanske, stihijske izgradnje, nedostatku razvojnih ideja i planova te održivosti života u gradu koji je, posebno u turističkoj sezoni, na rubu kolapsa. Jasno je kako sliku grada uvelike uvjetuju brojni neriješeni imovinsko-pravni odnosi, ali i političko pogodovanje i nepripremljenost gradskih službi pa većina projekata stoji u mjestu ili se realiziraju na način privremenih rješenja.

Kritički dijalog relevantnih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva koji su se ovaj vikend u Splitu okupili na poziv neformalne inicijative Grad Odrasta koju čine mladi arhitekti, urbanisti i aktivisti grada Splita, a uz financijsku potporu međunarodne fondacije Fund Action, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije, nije pretjerano zainteresirala gradske vlasti.

A trebali bi jer bi možda čuli neke dobre ideje koje bi im pomogle u daljnjim promišljanjima urbanističkog razvoja grada, koji bi Splićanima olakšali život, ali i našli neka rješenja koja spajaju normalan suživot građana i turista.

Grad Split nema Strategiju razvoja poručuje Jakša Miličić

Upravo je to bila tema panela “Na rubu: Postoji li Split poslije turizma?” na koje je u raspravi sudjelovao i bivši splitski gradonačelnik Jakša Miličić, za čijeg mandata je ostvareno više kapitalnih projekata značajnih za razvoj grada i njegove okolice, ali i povjesničara i bivši rektor Sveučilišta u Splitu Ivu Babića s kojima su sudionici polemizirali o tome što čeka Split u sljedećim godinama, koje su mu perspektive s i bez urbanizma i dugoročnim posljedicama koje će neplanirani i devastirajući turizam imati na grad. S iskustvom još jedne ljetne sezone i kaosa koju je donijela u prometnom, društvenom i ekonomskom obliku postavilo se pitanje postoji li uopće opcija u kojoj će Split preživjeti sve što mu se događa zadnjih godina.

“Sa stanjem sam u gradu nezadovoljan, sve ono što ja izražavam sa stajališta svoga iskustva kojeg imam. Grad ne treba ničiju pomoć misli da zna sve, a zapravo ono što se dešava pokazuje da znaju jako malo. Kada se radi o razvoju grada znam o čemu govori, ne samo moralno i imam i obavezu o tome govoriti”, kaže Miličić i dodaje kako gradu treba strategija od najmanje osam godina, ali ne više od toga jer se stvari brzo mijenjaju.

“U gradu nema nikakve Strategije, a nužno je imati Strategiju razvoja za period od najmanje osam godina, zato što bi svaki program razvoja trebao obvezivati novu gradski vlast koja dolazi, da ona zna da program ima i da se po njemu treba ponašati. Ona ga treba razvijati daje i napraviti plan za još četiri godine, tako da uvijek imamo ispred sebe jedan program razvoja, koji grad čini organiziranom i suverenom veličinom, a to grad danas nema. I to je neoprostivo, jer grad nije nepismen, ima Sveučilište, snagu koja grad može nositi u zubima, a ne koristi se adekvatno.”

Miličić dodaje kako bi ovaj Plan trebao donijeti referendum građana i trebao bi biti obavezan za svaku vlast koja se izabere. Uz to je naglasio da Split mora razvijati turizam, ali elitni, a ne “Zimmer frei“ turizam.

Prvog dana su predstavljeni i dobri primjeri iza prakse. Suzana Dobrić Žaja iz Društva arhitekata Zagreb i inicijativa Savica ZA Park brojne okupljene je upoznala s pravnom, proceduralnom i aktivističkom stranom uspješne obrane zagrebačkog parka Savica, Dušica Radojčić s pojmom participativnog upravljanja javnim dobrima na primjeru Društvenog centra Rojc, a Predrag Milić je predstavio što se događa kada naselje uđe u školu i kako se grade prostori u kojima djeca postaju agenti društvene promjene.

Nadalje, Dragan Žuvela je približio presjek djelovanja Društva arhitekata Split, a Antonella Milano ispred arhitektonske prakse Ekosistema Urbano projekte u domeni arhitekture, urbanog dizajna i prostornog planiranja koji se ističu po svojoj participativnoj i inkluzivnoj metodologiji rada.

Kopilica je najbolji primjer privremenih rješenja grada

Drugi i treći dan seminara fokus je bio na rad u grupama i održao se u tri radne grupe na temu okvira urbanih politika, aktivnog građanstva i ekologije javnog prostora. To je bilo dobro vrijeme da sudionici obiđu neke od crnih točaka grada kroz koje ih je proveo i Bojan Ivošević iz inicijative “Dnevna doza splitskog nereda”, koja je se fokusirala na to da na svojim Facebook stranicama konstantno upozorava gradske vlasti na probleme u prostoru.

Upravo tom upornošću uspjeli su otkloniti dio reklama iz stare jezgre, bankomata, a njihova inicijativa potaknula je i smanjivanje prostora ugostiteljskim objektima. Iako se na njihove primjedbe vlast često oglušivala, građanski aktivizam nije popuštao, pa su i najtvrdoglaviji ipak morali poslušati glas naroda.

Iako Ivošević svoju stranicu naziva žutilom i ruganjem sa samima sobom, priznaje kako je takav rad ipak urodio plodom. Mi kao grad imamo potpunu odsutnost vlasti da proaktivno reagira na probleme s kojima se susrećemo, naglašava Ivošević.

A kako gradske vlasti rade i do kojeg apsurda se dolazi s privremenim rješenjima pokazali su sudionicima panela na primjeru projekta privremenog autobusnog kolodvora u Kopilici, koji je tek jedan od niza privremenih projekata koji izaziva zgražanje ne samo Splićana već i stranaca.

Svrha netransparentnog projekta do danas nikome nije jasna , najmanje stanovnicima Kopilice, a činjenica da su sudionici panela po prvi put ispunili jedan vagon metroa od kada je započeo s radom, ali i putokaz koji vas na stanici upućuje da se nalazite u Trajektnoj luci govori više od riječi.

Nakon što je odlukama grada Kaštela postalo jasno kako se duže vrijeme neće vidjeti slavni produžetak željezničke pruge do aerodroma, čiji dio je trebala biti i pruga u Kopilici i zbog čega su gradske vlasti pravdale važnost ovoga projekta, jedino što je sada pravda ovaj privremeni projekt je izgradnja autobusnog kolodvora o čemu se nikad nije raspravljalo.

Za ovaj projekt najme trebao bi se mijenjati GUP, za njega nema ni građevinske dozvole, Hercegovačka bi trebala postati četvero tračna cesta, a od svega nabrojenog nema ništa, pa je jasno kako će gradske vlasti kroz ovaj „privremeni projekt“ provući nešto što na ovom prostoru ne bi trebalo biti, a sve će to opravdati još jednom rasterećenjem gradske luke.

“Jednostavno nema drugog načina nego da se dvije sastavnice koje su u prostornom planiranju zanemarene, a to su struka i građani – ujedine i zajedničkim djelovanjem dođu do rezultata”, naglašava Suzana Dobrić Žaja, GI “Čuvamo naš park”, Zagreb.

Napravljena je Karta katastrofe koju bi gradske vlasti trebale proučiti

GradOdrasta, neformalna inicijativa splitskih arhitekata, urbanista i aktivista, koja je organizirala seminar napravila detaljnu analizu stanja prostora u Splitu za predstavljanje na 53. Zagrebačkom salonu arhitekture 2018. godine.

Analiza je rezultirala kartografskim prikazom nazvanim Karta katastrofe, odnosno Disaster map, koja predstavlja skup podataka o komunalnim, prostornim i urbanističkim činjenicama o gradu Splitu.

“Split pomiče granice onoga što je zamislivo, stvarno, zakonito i nadrealno u svom prostornom razvoju na gotovo svakodnevnoj osnovi. Polazište nam je problematiziranje potpune ovisnosti Splita o rastu turizma kao i svojevrsne dekadencije u koju grad zapada potpuno prepuštajući kvalitetu života urbanističkoj stihiji”, rekla je predstavnica inicijative, Antonija Kuzmanić.

Referirajući se na degradaciju urbanog prostora i okoliša Splita, ova inicijativa želi osvijestiti građane o pravu i nužnosti uključivanja u procese prostornog planiranja, te mobilizirati struku.

Namjera im je kroz seminar istaknuti važnost urbanizma za zdrav razvoj grada i to, kako ističu, urbanizma koji počiva na temeljima ekološke i socijalne pravednosti i odgovornih politika.

Konačno, želimo iz grintavo kritičkog stanja prijeći u konstruktivno-zagovaračko i kao nova generacija arhitekata i aktivnih građana, amatera i profesionalaca ponuditi svoje ideje za bolji grad – navode iz Inicijative.

Komentiraj