šire se otocima

Smanjio se broj potkornjaka na Marjanu, nitko još ne zna zašto

Sanacija Marjana neće biti završena još 40 dana, za sada je očišćeno 60 posto park šume, a sada započinje čišćenje prostora koji je najviše poharao potkornjak.

Grad Split će uskoro sklopiti i ugovor s Milanom Pernekom sa šumarskog instituta koji bi trebao napraviti monitoring potkornjaka.

Podsjetimo, prošlog je tjedna objavljena vijest da je Milan Pernek, predstavnik Hrvatskog instituta za šumarstvo, napustio je Povjerenstvo za Marjan. Kao formalno-pravni razlog Pernekovog istupanja iz Povjerenstva navodi se to da što Hrvatskom institutu za šumarstvo nikada nisu odgovorili na plan pošumljavanja pa je vodstvo ove institucije odlučilo da njihov stručnjak ne sudjeluje u njegovom daljnjem “koje ignorira i ne uvažava njihov rad”.

Sam Pernek kazao je kako odluka nije bila njegova već vodstva Hrvatskog šumarskog instituta, te da Povjerenstvo za Marjan, po njegovom mišljenju, dobro odrađuje svoj savjetodavni dio posla.

“Prelazimo na istočni dio koji se proteže prema Špinutu i prema Varošu, a gdje je najviše osušenih i zaraženih stabala i tu će trebati obratiti najviše pozornosti. Nadamo se da bi za 30 do 40 dana s radom sve četiri žičare to bi moglo biti gotovo”, kaže koordinator Radne skupine za Marjan Nenad Ružić.

Svake subote pregledavaju feromonske klopke na čemu rade profesor Mirko Ruščić i dvije studentice sa splitskog PMF-a, a prikupljeni podaci govore da je prisutnost potkornjaka u opadanju.

“Monitoring kaže kako je brojčano stanje potkornjaka u padu, a što to znači za samu park šumu, za to nemamo definirani odgovor, da li je to zbog manje zaraženih stabala ili su možda tome uzrok hladnija vremena. Taj odgovor ćemo dobiti vrlo brzo nakon obavljenog monitoringa od strane šumarskog instituta iz Zagreba pod vodstvom profesora Perneka”, kaže Ružić.

Problem potkornjaka nije samo splitski, ova životinjica proširila se, manje-više po svim otocima, od šibenskog arhipelaga do Mljeta, ima ga i na Kozjaku, te na izvoru Jadra, ali i na drugim lokacijama uz obalu.

Jedan od njih je i Nacionalni parka Paklenica, ali tamo populacija potkornjaka, nije toliko raširena da bi izazvala zabrinutost stručnih službi – riječ je o sekundarnom štetniku koji u pravilu ne nanosi štetu zdravim i vitalnim stablima. Upravo zato u Nacionalnom parku Paklenica provodi se istraživanje potkornjaka putem naletnih feromonskih klopki.

Komentiraj