brojni problemi

Splićani sve više udomljavaju djecu, ostatak županije jako zaostaje

U ovom trenutku u Hrvatskoj je 1459 djece udomljeno u 1398 udomiteljskih obitelji, a onih najmlađih do tri godine udomljeno je 107.

U Hrvatskim domovima je još uvijek puno djece, njih preko tisuću, mlađe od tri godina čak 67, od čega je oko 800 djece u domovima kojima je osnivač država.

Donošenjem novog Zakona o udomiteljstvu taj broj institucionalizirane djece pokušao se smanjiti, ali percepcija udomiteljstva kao zanimanja još uvijek je Hrvatima nerazumljiva.

Ipak, interes je povećan, od donošenja novog zakona prijavilo se oko 67 novih udomiteljskih obitelji, od čega 22 obitelji za malu djecu. Međutim, ni to nije dovoljno, pa su u proceduru upućena četiri novih pravilnika. Dva su na javnoj raspravi, a jedan od njih se odnosi na donošenja statusa standardnog udomiteljstva kao zanimanja.

Naknada za udomitelje – 2500 kuna

“Ono što je novost u ovom Zakonu je profesionalizacija udomiteljstva što podrazumijeva da se uvodi standardno udomiteljstvo kao zanimanje, koje omogućava udomitelju koji će dobiti taj status da u isto vrijeme ima određenu visinu naknade od 2,5 tisuća kuna, plaćene doprinose za svoj rad i naravno opskrbninu za svako dijete koje ima u obitelji. Preduvjet je da ima troje djece u obitelji u isto vrijeme ili četiri odrasle osobe. Ono što još donosi je specijalizirano udomiteljstvo za djecu koja imaju potrebu za visokim stupnjem podrške u udomiteljskoj obitelji. To su ljudi koji trebaju imati određene vještine, koji trebaju imati određen stupanj obrazovanja, višu ili visoku stručnu spremu i najmanje tri godine iskustva rada s djecom koja imaju veći stupanj teškoće, bilo da govorimo o djeci s problemima u ponašanju ili s teškoćama u razvoju”, kaže Zvjezdana Bogdanović savjetnica ministrice za demografiju mlade i socijalnu politiku na danas održanom stručnom skupu pod nazivom Moja udomiteljska obitelj.

Skup je organizirao dječji dom Maestral, povodom međunarodnog dana obitelji.

Brojni problemi muče udomitelje, a jedan od njih je i što se od njih traži edukacija kakvu ne posjeduju mnogi tzv. “normalni roditelji”.

“U udomiteljske obitelji najčešće dolaze traumatizirana djeca s poteškoćama u razvoju i iz problematičnih obitelji. Taj udomitelj treba pružiti i nešto više od onoga što očekujemo od običnog roditelja, iako ako mene pitate, bilo bi jako dobro da se i svaki roditelj educira jer samim time što imamo dijete ne znači da s njim znamo pravilno postupati, pogotovo ne u kriznim situacijama”, kaže Bogdanović.

Na pitanje zašto udomiteljske obitelji mogu dobiti porodiljini dopust kada udome dijete mlađe od tri godine, ali ne i na porodiljinu naknadu odgovara: “To su stvari koje ćemo nakon što je donesen zakon pokušati ‘ispeglati’ kroz ostale sustave i kroz ostale zakone. Bilo nam je važno da ovaj zakon što prije stupi na snagu kako bismo imali dovoljno snažnu podlogu za traženje izmjena i u drugim zakonima. Kako bi udomiteljima omogućili sve one beneficije koje imaju roditelji koji brinu o vlastitoj djeci.”

Splićani udomljavaju, okolica baš i ne

Iako je percepcija da se u Dalmaciji javlja manje udomitelja nego u ostatku Hrvatske to nije točno, jer se upravo na prostoru grada Splita u posljednjih 16 mjeseci udomilo čak 22 djece.

“U Splitu su brojke bolje, ako ne u rangu većine gradova koji slove kao gradovi razvijenog udomiteljstva, a samo u nadležnosti Centra za socijalnu skrb Split imamo 119 udomiteljskih obitelji, od kojih je 41 nesrodnička. Ono što je ključno i što ljudi ne razumiju je činjenica da naši udomitelji nisu stručnjaci kojima je to posao, koji to rade za plaću i koji moraju imati sposobnosti odgovoriti na sve zahtjeve brige za djetetu, jer znamo da se i mi kao roditelji često i ne snalazimo, a društvo je prema nama tada jako samilosno. Kada udomitelji brinu o djetetu percepcija je drugačija, a to je njima u ovom trenutku najveća teškoća”, kaže Sanja Kuvačić socijalna radnica iz tima za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb Split, dodajući kako se udomiteljima pruža sva nužna podrška.

Koliko je to zapravo težak posao najbolje govori činjenica da u splitskom timu rade samo dvije osobe na 120 obitelji, koje realno ne mogu svima biti na usluzi.

Dodatna podrška udomiteljskim obiteljima je nužna, jer unatoč poboljšanjima koji donio novi zakon o udomiteljstvu još uvijek nema dovoljno udomiteljskih obitelji.

“Nedovoljan je broj udomiteljskih obitelji i na području ove županije, ali je i nejednaka prostorna rasprostranjenost tih obitelji i svakako ovaj dio hrvatske spada među područja koja nisu dovoljno zastupljena s udomiteljskim obiteljima. Mislim da je potrebna s jedne strane dodatna podrška, informiranost i to ne samo obitelji, već i djeci i potrebna je razmjena informacija o njima prije samog udomiteljstva, pa smatram da je još jedan velik i trnovit put pred nama da bi udomiteljstvo zaživjelo na način kako je to predvidio ovaj zakon”, kaže pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragičević i dodaje kako zabrinjava podatak da je čak 194 djeteta u domovima provelo do sedam godina, što znači da sve manja djeca dolaze u ustanove.

Komentiraj