Čikotićeva ideja za odlagalište

Split kao “solar city”: Autobusi bi se punili na Karepovcu, a solari bi “pokrili” javnu rasvjetu

Na odlagalištu otpada Karepovac još uvijek traje prva faza sanacije, a do sada je izvedeno oko 95 posti ugovorenih radova ove faze.

Još uvijek se dovršava rješavanje imovinsko pravnih odnosa, a preostala je uknjižba otkupljenog zemljišta kako bi se imala potpuna dokumentacija. Iako se u jednom kratkom periodu napravilo oko 30 posto više posla, završetak svih radova ja predviđen do 16. svibnja sljedeće godine.

Sanitarna ploha trebala bi biti spremna u studenom ove godine, a bez nastavka sanacije ova prva faza nema nikakve svrhe, izvijestio je to gradske vijećnike na tematskoj sjednici o Karepovcu dogradonačelnik Nino Vela.

“Dana 21.studenog 2017. napravljeno je snimanje deponija gdje je nedvojbeno utvrđeno da je na deponiju odloženo oko 450.000 tona više nego što je projektom bilo predviđeno. Trebalo je definirati kolika se razlika u deponiranju dogodila, te se odmah pristupilo izmjenama i dopunama projekta. S izvođačem se ugovorio dodatak, a vrijednost radova je 87 milijuna kuna bez PDV-a”, istaknuo je Vela.

Prvom fazom sanacije ploha se pokrila materijalom koji šteti od neugodnih mirisa, ali nema brtveni sloj koji bi spriječio pojavu procijenih voda i emisiju plinova, sve to je predviđeno napraviti tek u trećoj fazi za koju je potrebna izmjena prostornog plana Splita.

“Vjerujemo da neće biti bitnih zapreka, a shodno tome izmjenu lokacijske dozvole i dopuna glavnog projekta. Kako bi se osigurala sigurnost tijela odlagališta, potrebno je izvesti minimum radova iz 3. A faze. Faze su podijeljene malo nespretno. Nužno je što prije krenuti s manjim dijelom 3. A faze, ako bi se spriječila erozija oblikovanog trupa odlagališta. Ta primarna zaštita ne može izdržati dulje vrijeme ako se ne primjeni dio 3. A faze. Prethodnica brtvenog sloja su plinski zdenci na dijelovima odlagališta. Ukupna vrijednost radova je nešto manje od 20 milijuna kuna s PDV-om. Čim se steknu formalni uvjeti, krenut će se s tim dijelom 3. A faze. To bi trebalo biti vrlo skoro, sljedeći mjesec je natječaj za sufinanciranje, a u studenom otvaranje javne nabave. Iz EU se planiraju dobiti sredstava za retroaktivno financiranje 1. A faze, i financiranje budućih faza. Očekujemo raspis natječaja za dodjelu EU sredstava u listopadu. 4. A faza je zatvaranje i konačno prekrivanje otpada na novoj otpadnoj plohi i može joj se pristupiti nakon zatvaranja Karepovca, odnosno otvaranje Lećevice”, izvijestio je vijećnike Vela.

Jakov Prkić vijećnik stranke Pametno istaknuo je u svojoj prezentaciji da će za šest godina, ako nastavimo ovakvim tempom, Karepovac biti pun “do čepa”. Brdo je naraslo deset metara iznad maksimalne visine predviđene projektom,

“Kasnimo s ishođenjem uporabne dozvolom, debelo se kasni i s fazama sanacije. Dok ne prekrijemo folijom stari dio odlagališta imat ćemo problema s procjednim vodama koje će završiti u Žrnovnici. Osim što štiti od oborina, folija služi i za prikupljanje plinova iz odlagališta. Daleko smo od kraja sanacije Karepovca, još ćemo godinama otpad odlagati na istom mjestu, a ako želimo da nam ovo odlagalište potraje, jer novo nemamo, moramo hitno odvajati veću količinu otpada. Po ovome što je predstavljeno, preko 225 milijuna kuna će nas koštati ove četiri faze. Kamo sreće da nemamo Zapadu obalu, a da imamo većim dijelom sanirano odlagalište”, kazao je Prkić.

Replicirao je Čikotić i kazao je da prema informacijama s kojima raspolaže, Karepovac biti pun za tri godine.

“Šest godina bi bilo kada bi poduplali odlaganje. Svi se sjećamo kako je došlo do sanacije, 2011. godine je to bila prazna ploha, neko je odlučio kako kazeta nije dobro rješenje, pa smo čekali osam godina do sanacije, a u međuvremenu je netko potrošio novac za ovu namjenu. Sada smo nakon osam godina sakupljanja tek prebacili smeće na brdo i oslobodili plohu i stavili kazetu. Bacili smo stotine milijuna kuna na ovo, što znači da smo 2011. donijeli katastrofalnu odluku”, poručio je Čikotić, ali i predložio ideju o fotonaponskoj elektrani na Karepovcu.

Naime, sanirani prostor tog odlagališta, površine 180.000 četvornih metara, može poslužiti kao polje za fotonaponsku elektranu koja godišnje može proizvoditi do 25.000.000 kWh.

“Upravo bi taj iznos bio dovoljan za dnevnu proizvodnju električne energije javnog prijevoza unutar grada. Potrošnja, odnosno punjenje autobusa, odvijalo bi se uglavnom noću, kad je električna energija jeftina. Svi bi bili na dobitku, a najviše građani koji koriste javni prijevoz. Split bi bio prvi grad na svijetu koji bi proizvodio kompletnu energiju za potrebe javnog prijevoza preko sunčane elektrane na Karepovcu. Kad se cijela investicija isplati zbog uštede na potrošnji goriva i na smanjenom održavanju, cijene prijevoza mogu samo padati ili se mogu kupovati dodatni autobusi da se poveća broj polazaka”, objasnio je vijećnicima Čikotić.

Dodaje kako bi građani tako mogli “izbaciti” drugi automobil iz svojih kućanstava i smanjiti troškove života u gradu.

Kao što bi fotoelektrona s Karepovca napajala javni prijevoz energijom, tako bi i solari na krovovima javnih objekata i parkirališta mogli pokriti veliki dio potreba javne rasvjete. Čikotić je napravio idejni projekt za sve osnovne škole u Splitu i spreman ga je ustupiti kao svoj doprinos gradu Splitu. Za sve je sada pravo vrijeme, jer dok cijena struje raste, pale su cijene tehnologije za obnovljive izvore energije.

“Možemo od Splita napraviti ‘solar city’ koji će jeftinom energijom i uslugama privlačiti robu, kapital i ljude i biti ‘doing business’ destinacija”, kaže Čikotić.

SDP-ovac Goran Kotur je upitao je li točno da na Karepovac stiže 30 posto više otpada nego je predviđeno projektom sanacije i kakav je scenarij ako se Lećevica ne dovrši na vrijeme te postoji li mogućnost da se svi ilegalni deponiji u blizini zatvore i Karepovac postane regionalno odlagalište. Upitao je do kada možemo koristiti Karepovac ako se Lećevica ne dovrši na vrijeme.

Najgori dio sanacije Karepovca je završen, kaže dogradonačelnik Vela, te priznao kako su bili svjesni da će količina otpada koja dolazi biti veća od predviđene, posebno zbog ljetnog, vršnog opterećenja. Do kada će cijela situacija funkcionirati ovisi o građanima, što bržeg uvođenja odvojenog prikupljanja otpada u kućanstvima, plan je od 4 do 6 godina.

Što se tiče Lećevice Vlatka Lucijanić Justić, ravnateljica Regionalnog centra čistog okoliša opravdala se danas sa sjednice vijeća, uputila je sve zainteresirane na web stranice Centra, a vijećnici se od nje zatražiti pisano izvješće o stanju projekta.

Komentiraj