prometni projekti u gradu

Split nabavlja hrpetinu javnih bicikala, ali jednu jako važnu stvar su zaboravili

U grad Split stiglo je 50 javnih bicikala koji bi trebali koristiti Splićanima i njihovim gostima da lakše pređu s točke A na točku B i tako smanje prometne gužve u gradu.

Kako kaže gradonačelnik Andro Krstulović Opara građani bi trebali usvojiti bicikle kao način zdravijeg života, a nove biciklističke staze realizirat će se u suradnji s biciklističkim klubovima kroz slične europske projekte.

Dodao je kako je ovo dio nove priče sustavnog rješavanja pitanja prometa u gradu u što je ubrojio nove autobuse koji uskoro stižu, gradski metro, buduću željeznicu između splitske zračne i trajektne luke, gradnju novih garaža, sve je to, kaže gradonačelnik dio novog multimodalnog principa funkcioniranja prometa u Splitu.

A kada se priča o prometnim rješenjima u gradu Splitu moramo postaviti pitanje što je bilo prvo “kokoš ili jaje”.

Naime, i ove bicikle bi mogle biti privremeno rješenje jer u gradu koji ima samo 30 kilometara biciklističkih staza nisu baš od neke koristi. Osim naravno ako se biciklom želite voziti po splitskim prometnicama što nikome nije preporuka. Dakle, ono što vam preostaje je Zapadna obala, Ulica Domovinskog rata do Poljuda ili Marjan. Ostatak putovanja biciklom kroz grad ujedno znači da ćete se morati naviknuti na sviranje vozača, verbalne uvrede, a poneki nervozniji vozač mogao bi vas i izgurati s prometnice.

Ovo je samo jedan od projekata prijavljenih na europske fondove za koji prethodno nije riješena infrastruktura. Naime, nabavka bicikla su dio europskog projekta REMEDIO kojeg Grad Split provodi s gradskom tvrtkom Split Parking. Ukupna vrijednost iznosi 1.411.250,00 kuna, udio Grada Splita je 807.235,00 kuna, odnosno 57,2% sredstva osiguranih iz Projekta, a ostatak je udio Split Parkinga.

Biciklističke staze dio su projekta Strategije urbane anglomeracije Splita i ovoj godini već su se trebale započeti graditi, ali nisu. Kada će, ne zna se, ali su očekivanja da bi ovih 50 bicikala moglo vidjeti prave staze tek za tri godine.

Denis Špadina iz Biciklističkog saveza Splitsko-dalmatinske županije rekao nam je da je u plani izgradnja nekoliko dionica biciklističkih staza.

“U planu je izgradnja staza na južnom dijelu grada od Bačvica do Žnjana i Stobreča sa spojem na Podstranu. Dubrovačka ulica spajala bi se s ulicom Domovinskog rata i Poljičkom, a izgradila bi se i staza s južne strane Marjana koja bi se povezivala s Rivom. U europskim gradovima visina razvijenosti mjeri se riješenom prometnom infrastrukturom, a jedan od segmenata su i biciklističke staze. U Splitu imamo sve preduvjete da dio prometovanja gradom zamijenimo biciklima, od klimatskih pa do same konfiguracije grada”, kaže Špadina i dodaje da se već tijekom ove godine trebalo započeti s gradnjom prvih biciklističkih staza.

Naime, preko 100 milijuna kuna je osigurano putem inicijative Saveza, a dio toga novca grad bi trebao iskoristiti za uređenje biciklističkih staza. Dakle novca ima, projekt je tu, imamo i bicikle, očito jedino nedostaje volje.

Dodajmo kako su javne bicikle dostupne na četiri terminala i to na Rivi kod Sv. Frane, kod TC Joker, na kolodvoru Sukoišanska te na Starom placu, a do 19. srpnja u funkciji će biti i četiri ostala terminala – na žnjanskom platou, na parkingu na Splitu 3 (raskrižje B. Bušića i Poljičke ceste), kod Studentskog doma na Spinutu te na Kampusu.

Hoće li ovaj projekt biti jednak metrou u kojem se dnevno voze dva putnika, ostaje nam da vidimo. Možda vozače potakne činjenica da je za sada osigurano 30 min dnevno besplatnog korištenja Sustava, uz obveznu registraciju, odnosno aktivaciju korisničkog računa. Aktivacija računa korisnika je potrebna u smislu sigurnosti te osiguranja dostupnosti Sustava većem broju korisnika pri tome maksimalno reducirajući eventualne zlouporabe.

Marko Bartulić, direktor Split parkinga, najavio je i novi kontingent vrijednosti 700 tisuća kuna koji stiže kroz narednih mjesec i pol dana.

“To su četiri nove postaje i 25 bicikala, a sljedeće godine u planu je još desetak terminala – cilj je u svakom kotaru imati bar po jedan stalak koji će omogućiti građanima najjeftiniji oblik prijevoza unutar grada “, zaključio je Bartulić.

Komentiraj