Intervju

“Split zato i volim, jer se u ovom gradu preko kulture vodi politički rat”: Evo što nam je još rekao intendant splitskog HNK, Srećko Šestan

Srećko Šestan novi je intendant splitskog kazališta i jedan od onih kontroverznijih kandidata o kojima se mnogo raspravljalo kako u medijima tako i na sjednici Gradskog vijeća.

Njegov umjetnički rad zasjenile su brojne priče o dugovanjima koje je ostavio u riječkom kazalištu u kojem je obavljao funkciju intendanta. Upravo to bi svima stvorilo dodatni pritisak prilikom dolaska na novu funkciju, ali Šestan nam kaže kako mu je upravo taj pristup bio motivacija, a ne prepreka.

Šestan je rođen je 1960. godine u Šibeniku. Pomorsku školu i Filozofski fakultet (Odsjek za hrvatski jezik i književnost) završio je u Zadru, gdje je trinaest godina bio član Kazališta lutaka u svojstvu glumac-lutkar, a bavio se i režijom i dramaturškim prepravkama tekstova. Kao glumac ostvario je niz zapaženih uloga od kojih se izdvaja uloga Ribara Palunka za koju je 1989. godine na Bugojanskom lutkarskom bijenalu dobio nagradu za najbolju mušku ulogu.

U zvanju stručnog suradnika na Odsjeku za razrednu nastavu i predškolski odgoj Filozofskog fakulteta u Zadru i Veleučilišta u Rijeci predavač je kolegija lutkarstva, scenske, filmske i RTV kulture.

Bio je voditelj lutkarskog seminara za učitelje i odgajatelje na Sveučilišnom obrazovnom centru u Dublinu 1993. i 1994. godine. Za svoj je profesionalni rad nagrađivan nacionalnim i međunarodnim nagradama, a 1996. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

Od studenog 1992. godine je ravnatelj Gradskog kazališta lutaka Rijeka, a za vrijeme trajanja njegovog mandata brojčano je obnovljen kolektiv, obnovljena je i kazališna zgrada te je njegov rad, uz velik broj priznanja na domaćim i inozemnim festivalima, okrunjen Nagradom grada Rijeke 1995.godine.

S obzirom na to da je njegov rad ocijenilo uspješnim, Gradsko vijeće Grada Rijeke ponovo ga je 1996. godine imenovalo za ravnatelja GKL Rijeka u mandatu od četiri godine.

Bio je intendant HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci od 1999. do 2003. godine. U razdoblju od 2004. do 2008. godine bio je pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske, od 2008. do 2012. godine ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost Ministarstva kulture, a od 2012. do 2019. godine ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu.

Pred vama je veliki posao konsolidacije teatra, a već na početku vašeg mandata javnost vas je dočekala na nož. Hoće li vam to otežati posao i osjećate li da ste zbog toga pod posebnom lupom javnosti?

“Pratio sam sve što se događa preko interneta i koliko mi je bilo muka slušati cijelu raspravu, to mi je bilo i zabavno u cijeloj priči. Svaki puta kažem, a to je istina, nije važno što se govori, već tko govori. Nećete vjerovati, a možete vrlo lako provjeriti da su sva moja imenovanja od Riječkog kazališta lutaka, do Riječkog HNK, do povratka u kazalište lutaka, do rada u ministarstvu kulture i sada posljednje u Karlovcu, sva moja izvješća i sva moja imenovanja, kao i mojih suradnika su prošla uvijek jednoglasno.

Split ja zato i volim jer se u ovom gradu i preko kulture vodi politički rat i to je meni sasvim jasno i ništa mi tu nije paralizirajuće. Ja sam se odmah nakon tijesnog prolaska na mjesto intendanta zahvalio svima onima koji su glasovali za mene, a isto tako i svima onima koji su bili suzdržani ili bili protiv, jer su mi dali motiv da im dokažem da su bili u krivu. Zato mi je sve to bilo motivirajuće.

Smiješno je kako netko u materijalima pronađe da je samo tri stranice o financijama. Ja sam napravio dubinsko snimanje, međutim financije, one koje imaš na kraju godine su različite od onih u prvom i drugom tromjesečju, a ja sam nakon pola godine tek preuzeo kazalište. A otkrivati metode kako ćemo riješiti problem, to je bila moja mala slatka poslovna tajna, s time se ne izlazi u javnost, a još manje se nekoga proziva za krivicu i prebacivati na njega odgovornost. Svjestan sam situacije u primopredajnom zapisniku evidentirano je 5 milijuna i 700 tisuća kuna duga.

Što se paralelnosti s Rijekom, jer to je došlo iz jednog izvora pa se proširilo, ako sam loše vodio Riječki HNK, kada sam se 23.04. 2003. ponovno kandidirao na mjesto intendanta za Kazalište lutaka, da nisam valjao i da sam tamo nešto palamudio, onda ne bi ponovno bio jednoglasno imenovan.”

Ono to je vaš najvažniji posao je rješavanje financijskih dubioza koje već neko vrijeme muče splitsko kazalište. Upravo je taj segment vašeg programa bio najveća zamjerka gradskih vijećnika, koji su tvrdili da niste dali jasne smjernice kako taj problem riješiti. Je li uopće moguće riješiti financijske probleme splitskog HNK ?

“Ne je li moguće, nego se mora. Detektirani su glavni uzročnici ovako nepovoljne financijske situacije i trendovi se moraju promijeniti. To je jedan veliki zadatak koji stoji preda mnom i novim ravnateljima, posebno pred poslovnim ravnateljem. Bez jedne dobre forenzike računa ne može se postaviti prava slika. Najlakše je reći kako ću u prvoj godini mandata skinuti 2 milijuna kuna duga i svi ti plješću. Pitanje je kako?

Ne znaš koliko je računa u zastari, koliko je tvrtki u međuvremenu otišlo u stečaj, pa ne znaš kome vratiti dug, ako ne znaš što je sa sudskim sporovima, ako organizacijski procesi nisu logični već su raštrkani, ako se radi u zadnji čas, pa ono što možeš polako svojim resursima napraviti, moraš iznajmiti. Tu je s jedne strane racionalizacija poslovanja koja može dodatno smanjiti troškove, to je što prije rješavanje gorućih pitanja zaostalih plaćanja, a to se radi na nekoliko strana. Sutra započinju prijave za sredstva ministarstva, uskoro i grada, a dobra je suradnja i županija.

Postoji tu još jedna stvar, a to je odluka o zabrani zapošljavanja iz 2013., gdje je kazalište došlo na vrlo nepovoljan položaj, jer ne bi mogao niti u slučaju smrti, niti odlaska člana ansambla zaposliti novog, već bi se gasili koeficijenti. Jedan orkestar i zbor koji je uvijek bio zvijezda lučonoša u programu uz dramu i balet, kada se svedu na 34 stalnih u angažmanu, a to nisu ugovori na neodređeno, onda je to problem.

Fascinantan je podatak da je većina članova orkestra, od njih 40 koji su sudjelovali na Splitskom ljetu, upravo iz Splita dolazi 25 akademskih glazbenika koji su bili u popuni, a 9 iz okolice. To znači da u gradu imamo kadar i glazbenike koji zadovoljavaju sve standarde, a umjesto da im damo posao za njihov umjetnički razvitak, mi to ne radimo, pa se onda postavlja pitanje što će nam Glazbena škola, što će nam Akademija, pa neće nam glazbenici raditi u glazbenim vrtićima i s djecom u osnovnim školama i sviraju po svadbama.”

Nedostatak kadra imamo i u baletu i drami. Kako će se to rješavati?

“Što se drame tiče, tu nije zabrinjavajuća situacija, bilo bi dobro popuniti je jer imamo Akademiju punu mladih glumaca koje treba angažirati, ali njih se za sada moći angažirati na nekim drugim projektima. S tom idejom ću izaći u javnost kada malo sazre. Što se baleta tiče, nije nužno da plesače imamo angažirane na plaći, jer balet ovisi o programu te sezone.

Ako su planirani programi s manjim brojem izvođača suvremenog ili klasičnog baleta, onda nije potrebno imati zaposlen ansambl od 50 plesača, već onoliko koliko ti treba. Ako planiramo naprimjer Labuđe jezero gdje nam treba 50 plesača, onda se oni angažiraju samo na tu godinu, ali se neće raditi samo taj jedan bijeli balet, već će ih biti još.”

Koja je to glavna stavka koja u kazalištu generira najveće troškove? Imate li već neki plan i program kako će te doskočiti ovim problemima?

“Najprije je to potkapacitiranost i praćenje cijena na tržištu svih usluga, a kvota novca za kazalište je uvijek ista. Najave koje su bile u prošloj godini, a koje su realizirane u ovoj, samo da spomenem jedan primjer, to je zakon o radu studenata. Satnica je drastično skočila, a uvijete isplate satnice je postrožen na najveću moguću mjeru.

Mi ćemo na angažman naših vrijednih učenika i studenata, koji su bili angažirani na Splitskom ljetu, ove godine potrošiti duplo, ako ne i duplo i po za razliku od prošle godine. Kada tome dodamo i da se zna dogoditi da baš zbog kasne objave programa dođe do velikih izdataka u dijelu iznajmljivanja tehničke opreme, a da ne kažem da je i povećanje struje, vode komunalije, poreza i prireza, jedan od generatora minusa s obzirom da nam je budžet uvijek isti.

Prvenstveno polazimo od sebe i to racionalizacijom troškova, ali u tom mjeri da ne ometa održavanje programa. Primjera radi, ako naš vozni park treba biti u Splitu jer mora razvoziti i ljude i opremu na Splitskom ljetu, a u tom vremenskom roku imamo gostovanje drami negdje vani, umjesto da iznajmimo vozila, možemo ih posuditi od drugih ustanova. To je mali, banalni primjer. Građevinski radovi na atriju mogli su ovim tempom rada komotno potrajati još godinu dana, čime bi poskupljenje ne rada, već samo iznajmljivanja skele višestruko porasla.

To su ogromna sredstva. U prvom razgovoru s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom on mi je rekao kako sve mora biti gotovo do 15. rujna, s čime sam se složio, je nije se moglo uči u sezonu bez atrija. Prihvatio sam se tog zadatka da održimo sa svim uključenima sastanak na kojem smo odredili plan kako se moglo kvalitetno sve završiti do određenog roka. Pojačanim brojem izvođača i restauratora, uštedjeli smo sigurno oko milijun i po kuna samo na najmu skela i dodatnih radova.”

Program za ovu sezonu napravili ste sami uz neke manje izmjene koje su unijeli novi ravnatelji. Koja vam je bila nit vodilja u izradi programa?

“Glavna i osnovna nit vodilja je da prepoznamo ponovno stvar koju smo možda zaboravili da je Split centar Mediterana, to svako zna, ljutili se drugi gradovi. To Mediteransko ozračje prevladava u programskoj orijentaciji kazališta, ne samo za ovu sezonu koja je osmišljena u skladu sa svojim planom i programom koji sam predao na natječaju, već će to biti i neka nit vodilja kroz nastavak mog mandata.”

Znači li to da splitsko kazalište vraćate njegovim korijenima i tradiciji?

“Mislim da da, ali naravno s nekim suvremenim pogledima i s nekim suvremenim kretanjima. Mi moramo kao kazalište biti ogledalo stvarnog života jednog urbaniteta i to kazalište i radi. Naravno da bez određene sinergije i bez osjećajnosti i pripadnosti podneblju gdje živiš i radiš ne možeš imati svoj identitet. To je inspiracija i to je glavni motiv za osmišljavanje projekta.”

Imate već i program za Splitsko ljeto, što je možda jedan od najranijih termina do sada. Zašto ovako rano i je li to neki novi model koji će se nastaviti?

“Splitsko ljeto je u globalu gotovo, a ono što je sada veliki dio posla je posložiti sve organizacijski. Nadam se da ćemo već sredinom prosinca javnosti predstaviti pred program. To je možda čak i kasno, jer bi već sada trebalo biti vrijeme kada se promišlja 2021. godina. Jedinom pravovremenom organizacijom i dogovorima s umjetnicima i suradnicima, može se složiti dobar program.

Ono što je meni predstavljalo neku nelogičnost je da se do sada vrlo kasno objavljivao program kako Splitskog ljeta tako i upis pretplate kazališta za sezonu. Ove godine, dok ne upoznam sve suradnike, ostavio sam da to bude kao i lani, početkom ovog mjeseca i nadam se da će polučiti jednake rezultate kao i prošle godine. Oko Svetog Duje imamo dva velika zadatka, osim predstavljanje cjelovitog programa Splitskog ljeta, s prodajom on-line ulaznica, da već dva dana nakon te objave krenemo s objavom programa za iduću sezonu i prodajom pretplate koje bi trajalo do sredine listopada.”

Dodajmo za kraj da u svom bogatom radnom stažu, Srećko Šestan bio pokretač Karlovačkog kazališnog festivala (KaKaFe, 2013.), Hrvatske flautističke akademije (2013.), a 2013.godine Gradsko kazalište Zorin dom postaje članom UNIMA-e.

Komentiraj