radi se

Splitsko brodogradilište počelo s izgradnjom novog broda za krstarenja polarnim područjima

Danas je u Brodosplitu svečanim rezanjem čelika označen početak izgradnje Novogradnje 485. Riječ je o brodu za krstarenje polarnim područjima koji je ugovoren za nizozemsku tvrtku Oceanwide Expeditions.

Nakon primopredaje ‘Hondiusa’ u svibnju ove godine upriličeno je potpisivanje ugovora za gradnju još jednog broda istih dimenzija, takozvani „sistership“ za istog naručitelja, čime je ta nizozemska tvrtka na najbolji mogući način iskazala svoje zadovoljstvo kvalitetom rada u Brodosplitu i završetkom izgradnje brodova u ugovorenim rokovima.

Brod će biti dugačak 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će mu dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina, o kojima će se brinuti 70 članova posade.

Vrijednost oba broda je preko 100 milijuna eura, od čega 70 posto otpada na domaću komponentu. Brod će putnicima biti na raspolaganju u kolovozu 2021. godine.

„Prvi brod je ponos škvera, napravljen tijekom restrukturiranja i novim softverskim alatom. Naime, prvi smo u toj niši u polarnom kruzeru, klasa 6 izašli s tim brodom, a prošli brod napravljen je u roku i kvalitetno i u budžetu i to je rezultiralo još jednom narudžbom. Ovo je dokaz da se može opstati ako se rade sofisticirani brodovi i nešto što drugi ne rade. „ kaže Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, te dodaje da bi zarada na ovom brodu trebala biti oko 10 posto vrijednosti broda.

Najveći jedrenjak na svijetu Flying Clipper našao je kupca

Ipak nisu svi projekti Brodosplita tako dobro završili jer je najsofisticiraniji jedrenjak i najsloženiji putnički brod ikad izgrađen Flying Clipper još uvijek na doku splitskog škvera.

Oko ovog najvećeg, a vjerojatno i najbržeg jedrenjaka na svijetu, koji će biti upisan u Guinnessovu knjigu, još uvijek se vodi arbitražni postupak. Ugovor između Brodosplita te švedskog jedriličara i vlasnika tvrtke Star Clippers Mikhaila Kraffta, raskinut je, a posao čija se vrijednost procjenjuje na više od 70 milijuna eura i koji je trebao biti nova referentna točka splitskog škvera sada je na arbitraži. Krafft je čak pokušao aktivirati državna jamstva u iznosu od 12 milijuna eura, no Brodosplit je imao bankovno osiguranje i aktivirao ga je, što znači da je taj iznos blokiran do dovršetka arbitražnog procesa.

„Jedrenjak je već prodan jednoj kompaniji, a što se tiče originalnog kupca, arbitražni spor još uvijek traje. Upravo zbog tog procesa ne možemo u javnost izlaziti ni s imenom kupca jedrenjaka. Što se tiče samog broda i financiranja ovaj spor neće imati na to nikakav utjecaj, riješeni su svi pokušaji kupca da nas baci na koljena i to je sada iza nas”, kaže Debeljak. Škver ne može i neće biti u gubitku radi ovog postupka, dodaje Debeljak i ističe da se samo u nekim slučajevima kada se ugovori raskidaju u tako visokoj fazi završenosti broda pojavljuju financijski problemi, ali splitski škver ih je riješio.

Splitski škver po njegovim riječima ima posla, u knjizi narudžbi nalazi se oko 17 bodova, a među njima je i drugi po redu ophodni brod za MORH.

„Ja se duboko nadam da će i on uskoro u izgradnju. Onaj prvi brod, unatoč raznim pričama ispao je najkvalitetniji na svijetu. Preostala nam je izgradnja još 4 takva broda, a ujedno imamo dosta razgovora i sa drugim zemljama jer se pokazao kao vrhunski proizvod i planiramo da krenemo s njegovom masovnom proizvodnjom.„

Kapaciteti za izgradnju ophodnih brodova su prošireni, graditi će se dva broda paralelno, kaže Debeljak, a u sljedećoj fazi obnove škvera naći će se i specijalan tip suhog doka, a u tri do pet godina škver bi mogao dobiti i jednu od najvećih dizalica na svijetu.

Domaća brodogradnja trebala bi preuzeti izgradnju brodova za obnovu ratne mornarice

Vojni brodovi trebali bi se graditi u domaćim škverovima, kaže Debeljak, jer se na primjeru prvog ophodnog broda pokazalo znanje.

„Pokazali smo da možemo pozitivno raditi, a kada se gleda po nekom GDP-u i po tome koliko imamo razvedenu obalu i broj brodova, svakako da bi trebalo na tome poraditi i ulagati u našu mornaricu. Ministarstvo obrane je i u drugim državama generator gospodarstva te bi trebalo potaknuti i da taj segment ide dalje u domaćim škverovima“, poručio je Debeljak.

Zvonimir Novak, pomoćnik ministra gospodarstva, smatra kako bi uklapanje izgradnje brodova za Ministarstvo obrane u domaća brodogradilišta bio dobar poticaj za gospodarstvo.

„Ipak moramo gledati i da ti budu izgrađeni po nekoj cijeni koja je približna tržišnim uvjetima i da se ne ugovara sa veliki maržama kako ne bi naštetili našoj mornarici. Prije jedno 20-ak godina bilo je razgovora da bi se jedno hrvatsko brodogradilište izuzelo iz trgovačke mornarice, te da bi se namijenilo samo vojnoj industriji. To se nije dogodilo, ali svakako podržavam inicijativu hrvatskih oružanih snaga da se brodovi grade u hrvatskim brodogradilištima, što će imati i pozitivan utjecaj na našu industriju“, kaže pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak.

Kritična analiza nužna je za daljnje izdavanje državnih jamstava za brodogradilišta

Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod je tvrtka koja za državu kontrolira korištenje državnih jamstava u hrvatskim brodogradilištima, a zajedno s državom koordinira i pokušaj izvlačenja brodogradilišta Treći Maj i Uljanik iz situacije u kojoj su se našle.

“Ide teško, ali ide. U Trećem Maju sada imamo zaokruženi plan kako zaposliti brodogradilište i kako ga dovesti u situaciju da uopće možemo razmišljati o dugoročnijoj perspektivi. U Uljaniku je situacija nešto teža, jer je on u stečaju, ali imamo i za njih određene planove i oni se razvijaju pa ćemo vidjeti da li ćemo nešto slično moći i tamo odraditi“, kaže nam Ruđer Friganović direktor Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod.

Sustav državnih jamstava bi trebao imati malo više automatizma, kaže Friganović, ali s druge strane činjenica je da se država s njima dosta izlagala.

„Znamo i sami da to nije baš najsretnije završavalo. Kontrola je potrebna, a ono što je problematično je dugi rok koji traje od donošenja odluke do realizacije. U onom trenutku kada se odluči dati jamstvo potrebno ga je odraditi u što kraćem roku kako brodogradilište ne gubi na koraku. Upravo smo tu znali biti usporeni, previše birokracije i administracije, pa se dio gubitaka može i tome pridodati.“

A za državna jamstva treba ispuniti aspekte proizvodnog procesa, dostatnosti kapaciteta i naravno ono što je najvažnije je financijski aspekt. Tek kada se sve to poklopi državna jamstva su moguća, poručuje Zvonimir Novak.

Komentiraj