"Mora biti povjerenja"

Stručnjaci o Marjanu: “Situacija s potkornjakom je negdje u svijeta i gora, ovolika halabuka je nepotrebna!”

Marjan ima budućnost, broj zaraženih stabala opada, a situacija s potkornjakom je u drugim zemljama svijeta još i gora, pa je ovolika halabuka oko Marjana nepotrebna, poručili su stručnjaci gradskim vijećnicima na današnjoj Tematskoj sjednici o Marjanu.

Cijela ova rasprava tko je uvažen i tko je specijalan za davanje savjeta o Marjanu, tko je najjači, a tko nije, to je već poznato u znanstvenoj zajednici, rekao je to vijećnicima Boris Hrašovac sa Šumarskog fakulteta.

“Ima li ovdje neki doktor medicine ili doktor? Bravo, ima, a moje pitanje je što bi bilo da se ova rasprava vodi o operaciji slijepog crijeva. Da li bi se na isti način razgovaralo. Shvaćate poantu, ja se ne mogu miješati čak niti u tehnologije sječe, rušenja i izvlačenja. Kad sam vidio one prve trenutke kada ste ušli na Marjan nazvao sam svoga mladog kolegu Ivana Ljubića i pitao ga da li je njegovo ime iza ovih poslova i što će biti ako netko strada”, rekao je Hrašovac, ali i poručio da je Milan Pernek čelni čovjek Zavoda za šumarstvo Hrvatskog šumarskog instituta, jedan od najvećih stručnjaka u ovom području.

“Mora biti određena razina povjerenja. Ako ovdje pričamo o udrugama i aktivistima i ja se mogu smatrati aktivistom, jer i ja hoću imati zelenu prirodu, onda moramo formirati neku razinu povjerenja i spustiti se na neke temelje na kojima možemo razgovarati i vjerovati jedni drugima”, poručio je Hrašovac.

Milan Pernek čelni čovjek Zavoda za šumarstvo Hrvatskog šumarskog instituta poručio je da je mediteranski potkornjak bio prisutan na Marjanu još u 19. stoljeću što se može vidjeti u Prirodoslovnom muzeju. Dodao je da je nadzor pokazao da se 2016. godine radilo tek o pojedinačnim zaraženim stablima. Ujedno je istaknuo da je Javna ustanova prva primijetila problem i obratila se institutu za pomoć, ali i napravila plan sanacije. Pozitivna je činjenica da Marjan ima neku budućnost koja je mješovita i uz povratak autohtone vegetacije. Već jučer je na teren izašao tim iz šumarskog instituta koji će dronovima procijeniti koliko će se i gdje pošumljavati, što će se obraditi u sljedećih mjesec dana.

“Danas su u Dalmaciji različita područja nalaze u različitim fazama prisutnosti mediteranskog potkornjaka, tako da nije zaražen samo Marjan, a sve je jako vezano uz klimatske promjene. Javna ustanova Marjan je prvi koji je dao informacije o prisutnosti potkornjaka u gradacijskog fazi, a onda su po tome svi od njega dobivali prve informacije. Primjerice na Marjanu su lani postavljene prve feromonske klopke, koje služe da vidimo u kojoj je fazi populacija, a svi su iz toga učili. Ove godine ćemo postaviti još 30 klopki, jer smatramo da vrijedi istražiti koliko ona može imati ulogu u zaštitnim mjerama. Naime do sada su nam samo služile kao monitoring, a ulovi su dosta veliki pa možemo na neki način kontrolirati populaciju”, kaže Pernak i dodaje kako je ove godine situacija ipak dosta bolje nego lani.

“Pojava potkornjaka nije čudna, ima ih po Europi, Americi čak i alpskom području na 800 metara nadmorske visine. Zbog klimatskih promjena više potkornjaka preživljava zimi to su veći preduvjeti da naprave štetu. Zaražena stabla treba micati što prije. Kada čujete 20 tisuća stabala, ne treba sva stabla micati sada nego na ona koja su izvor zaraze. Mrtva stabla se mogu kasnije odstranjivati, ali po meni čak mogu i ostati jer je to forsiranje biodiverziteta, no to je sad pitanje protupožarnih stručnjaka. Ne treba ih ostavljati uz puteve. Ove godine na Marjanu je 18.9 posto mrtvih stabala, lani 6.3, a 2017. je bilo 5 posto. 53,8 posto stabala je trenutno zdravo. Postoje čak i gore prijetnje boru od potkornjaka. On je ništa prema nematodi. Da se dogodila nematoda, sve bi otišlo”, kaže Pernak.

Komentiraj