treba nam strategija

Turizam se ne gradi na tri dana Ultre

Kontroverza oko Ultre i koliko je zapravo njeno značenje za brendiranje grada Splita, ali i za porast broja kreveta, traje od samih početaka ovog elektronskog festivala one sada već davne 2013. godine.

Već tada se pričalo da je Poljud u tri dana posjetilo oko 150 tisuća ljudi, pa iako je mnogima bila neshvatljiva ta činjenica, jer ako se matematički zbroji 50 tisuća ljudi za pun stadion, puta 3 dana je ta brojka, ali samo ako je stadion dupkom pun i u slučaju da svaki dan dolaze novi ljudi, ali u redu prihvatili smo to jer su se brojnim iznajmljivačima, ali i onima koji to tada još nisu bili “omastili brkovi”.

Šupe i garaže pretvarale su se u apartmane, a obitelji su masovno selile na selo roditeljima, kako bi svoje krevete iznajmljivali posjetiteljima Ultre.

Od prve do treće Ultre u Splitu se pojavilo 7 tisuća novih kreveta, što je skok veći od 50 posto, a posljednji podaci govore kako je Split prve godine Ultre imao 6 tisuća registriranih kreveta, dok ih danas ima 33 tisuće. Posjetitelji više vremena ostaju u Hrvatskoj, a povećala se i prosječna potrošnja gostiju. Osim toga, u tri dana festivala cijene apartmana su veće i za 500 posto.  Cijene su, ako nas sjećanje ne vara, prije 7 godina bile i veće od 200 eura po danu.

To nabrijavanje cijena obilo nam se o glavu, pa su Ultraši nakon nekoliko godina, poučeni gorkim iskustvom počeli zaobilaziti Split i tražiti smještaj u okolici. Osim porasta broja kreveta, koliko su posjetitelji Ultre zapravo dobri za brend grada Splita? Većina gostiju koji dolaze na festival imaju od 18 do 35 godina, profil gostiju je raznolik, no većina gostiju je ipak veće platežne moć.

Studija za javne financije pokazala dobre strane Ultre

Institut za javne financije i istraživanje izradio je i neovisnu studiju kako bi što preciznije procijenio doprinos festivala Ultra Europe gospodarskom razvoju i turističkom uzletu grada Splita i Dalmacije, i opravdanost potpore njegovom daljnjem održavanju. Prema navedenoj studiji ukupna potrošnja/promet generirana Ultra Europe festivalom u 2017. procijenjena je na 525,3 milijuna kuna.
Ukupna potrošnja generirana Ultra festivalom u 2017. odgovara otprilike ukupnoj godišnjoj potrošnji 7.300 prosječnih hrvatskih radnika.

Ukupan bruto domaći proizvod koji je generirao Ultra Europe festival u 2017. procijenjen je na 283,9 milijuna kuna, što otprilike čini 0,08% ukupnog BDP-a Hrvatske.

Prikupljeni fiskalni prihodi od Ultra festivala dovoljni su za izgradnju i opremanje 2 škole, nabavu 5-6 vatrogasnih vozila sa svom pripadajućom opremom ili osiguravanje udžbenika za 37 tisuća školaraca (uz pretpostavku da je cijena izgradnje škole 18-20 milijuna kuna, cijena nabave vatrogasnog vozila 6-7 milijuna kuna, a cijena udžbenika 1.000 kuna).

Promotivna marketinška vrijednost procijenjena je na najmanje 25 milijuna eura

Osim direktnog financijskog priljeva, ostvaruje se i velika promotivna marketinška vrijednost koju Split i Republika Hrvatska besplatno ostvaruju kroz objave o Ultra Europe Festivalu na svim internetskim platformama, televiziji, radio i tiskanim medijima što generira preko 200 milijuna impresija.

Ta vrijednost je procijenjena na najmanje 25 milijuna eura. Temeljem zaključaka navedene studije Instituta za javne financije, zbog izuzetno značajnih ekonomskih i financijskih učinaka na hrvatsko gospodarstvo, zbog velikog multiplikativnog efekta koji generira značajne prihode državnom proračunu te izuzetno velike marketinške protuvrijednosti koje festival “Ultra Europe” donosi Hrvatskoj, a s ciljem osiguranja dugoročne opstojnosti i daljnjeg razvoja festivala, Vlada putem Ministarstva turizma podupire projekt “Ultra Europe”, sukladno mogućnostima Ministarstva u razdoblju od 2018. do 2022. godine.

Što se reklame tiče to Turistička zajednica ne može platiti, ali onda dolazimo do onoga ali. Partijaneri su uglavnom ekipa koja se dugo ne zadržava u jednoj destinaciji, a nisu poznati ni po tome da se u nju više vraćaju. Oni idu od festivala do festivala koji često mijenjaju lokacije i upravo je u tome cijela ljepota elektronske scene.

Ujedno i reklama više nije besplatna, pa grad Split je samo u 2016. godini organizatorima isplatio 2 milijuna kuna, Ministarstvo turizma financiralo je Ultru sa 600- 800 tisuća kuna iako su, ne zaboravite, organizatori tražili najmanje 6 milijuna, a sredstva daje i županija, samo u ovoj godini 370 tisuća kuna. Organizatori Ultre kažu da su im troškovi 80 mil. kn, a unatoč benefitu Hrvatske od festivala, potpora države je oko jedan posto.

Migrantska kriza uzrok je glavnine turističkog porasta

Svi ovi podaci jasan su pokazatelj da je Ultra donijela turistički benefit gradu Splitu, ali od tri dana festivala se ne živi. Za porast broja kreveta je sigurni smo više “krivac” migrantska kriza koja je prije 4 godine devastirala grčki i turski turizam, ali i turizam drugih atraktivnih država Afrike, od čega su najveće benefite imali upravo Hrvatska i Italija, a djelomično i Španjolska.

Zato su turistički stručnjaci često upozoravali da nam se turizam “događa”, a da to trebamo znati zadržati dobrim strategijama turizma. Koliko smo u tome uspjeli, vidjet će se ove sezone kada su se Grčka i Turska ponovno probudile, te već sada kroz nelojalnu konkurenciju pokušavaju svoj turizam ponovno staviti na noge.

S obzirom na žaljenja malih i srednjih iznajmljivača, last minute booking, predsezonu koja je zbog vremena podbacila, rezultati bi mogli biti slabiji od očekivanih, a nadamo se da griješimo.

Ni Ultra nas ne može spasiti ako dugoročno ne promišljamo turizam kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana i ako ne naučimo da od zarade u tri ljetna mjeseca ne možemo živjeti ostatak godine, već je turizam cjelogodišnji posao.

Komentiraj