Ususret Split Prideu

Županija izignorirala Povorku ponosa, Grad dao nikad manje sredstava: “Taj cijeli otpor pokazuje koliko je zapravo Pride potreban”

Devetu godinu za redom održava se Split Pride s jednim važnim ciljem usmjeravanja  fokusa na ljudskih prava LGBTQ osoba.

Ove godine će na ulice izaći  bez posebnih slogana ali s jednom zajedničkom poveznicom, borbom protiv straha generalno, zaštite ljudskih prava, protiv predrasuda i događaja koji se zalažu za vidljivost i prava LGBTQ zajednice. Pride pokazuje hrabrost LGBTQ zajednice na djelu jer nakon onog što se desilo davne 2011. godine rijetko tko bi se usudio ponovno izaći na ulice grada Splita.

A tog 11. lipnja prije 9 godina 400 osoba iz Splita, ostatka Hrvatske i zemalja regija, prvo je verbalno, a onda i fizički napalo 10.000 onih koji su se protivili povorci. Split je u tom trenutku pokazao svoje najružnije lice, ali ovaj žestoki homofobni ispad nije uplašio LGBTQ zajednicu koja je svjesna da ne radi ništa loše šetajući ulicama grada u povorci koja nam samo želi pokazati da smo svi jednaki, te da se ljude ne smije osuđivati zbog njihove seksualne orijentacije.

Organizacije i ovogodišnjeg skupa prihvatile su se dvije mlade djevojke, Nikolina Banić i Mirta Barić, a već pri najavi same Povorke ponosa koja će se održati 15. lipnja suočile su se s brojnim uvrjedama preko društvenih mreža.

„Iskreno svake godine očekujemo i nadamo se da će doći sve više ljudi, ali bude ih oko 300- tinjak. Naravno druge godine je bilo najviše sudionika, prvenstveno zbog događaja na prvom Prideu. Ljudi su željeli pokazati da se ne boje, ali i otpor, nadamo se da će i ove godine odaziv biti jednak. Naravno da se nadamo i da će sve biti u redu i da neće biti problema”, kaže nam Mirta, ali i najavljuje kako će ove godine povorka imati malo drugačiju putanju.

Nova trasa Povorke ponosa

Naime, na samom početku Rive održava se sportsko natjecanje pa ove godine povorka iz Marmontove neće produžiti već ustaljenim pravcem.

„Sve kreće kao i obično iz Đardina u 17 sati, prolazimo ulicom kralja Tomislava, pa Marmontovoj, ali skrećemo u prolazu pokraj kina Karaman i idemo na Pjacu. Ove godine nema podizanja zastave na Pjaci jer je zabranjeno u gradu dizati zastave osim državne i gradske, ali ćemo na tom prostoru organizirati prigodni program s govorima i bubnjarima Klapa Klapa koji će nas i pratiti cijelim putem kao i Boris Vrdoljak  i vogue plesači i još neka iznenađenja . Tada ćemo se preko Marulićeve ulice i preko Voćnog trga spustiti na Rivu. Povorka će se prošetati preko Rive i onda ćemo se preko Hrvojeve ponovno vratiti u Đardin.“

Povratak u Đardin se očekuje oko 19 sati, kada započinje boogie, disco i house glazbeni set DJ-eva kolektiva Radio Esplendor. Cijelo vrijeme u Đardinu će biti i razni štandovi; Food not Bombs, Dišpetoža dizajn, ViRi ogrlice, Zagreb Pride, a cijeli program traje do 22 sata nakon čega je after party u klubu Kocka .

„Neće ništa biti zatvoreno u gradu osim jednog parkinga na sat vremena. Policija će postaviti svoje ljude po ulicama, ali su na rekli i da će se potruditi biti diskretniji. Ljudi će normalno moći prolaziti gradom, jedino što će fizički biti zatvoreno je prostor Đardina. Policija nam je na svim sastancima rekla kako im je u interesu da se život u gradu normalno odvija, kao što je i nama” dodaje Nikolina.

Ni organizacija ovogodišnjeg  Pridea nije prošla bez verbalnih uvreda

Organizatorice događanja s uvredama su se suočile na društvenim mrežama čim su najavile sam datum održavanja Parade ponosa. Homofobni otpor je i ovog puta bio na djelu.

„Zlih jezika ima, od onih da se kupamo u parama, da trošimo državne novce, do negativnih reakcija i vala homofobnih komentara. Ma bilo je i pozitivnih komentara, ali se može primijetiti da su ljudi ove godine općenito ljuti. Ne na nas i paradu ponosa, nego na cjelokupnu situaciju u društvu, pa si daju za pravo da svoju mržnju izbacuju u javnom prostoru. Možemo reći da su to komentari upućeni prema LGBTQ zajednici, ali zapravo ljudi mrze sve živo“ kažu nam u glas  Nikolina i Mirta.

Morale su čak podnositi prijave protiv nepoznatih počinitelja zbog prijetnji smrću, ali bilo je tu i uz mnogo uvredljivih komentara i dovitljivih prijedloga za mučenje “pedera i lezbi” , a posljednja poruka koju je Mirta primila glasila je „Ubij pedere“.

„ Naravno da to sve prijavljujemo, nije ugodno čitati te komentare, niti primiti te prijetnje, ali smo blesavo hrabre“ kažu nam ove odlučne cure.

Što muči LGBTQ zajednicu u Splitu

U splitsko- dalmatinskoj županiji prema procjenama sociologa živi oko 15000 LGBTQ osoba .Nisu oni svi gey, ali nisu ni heteroseksualci, a od njih je pola u ormaru, druga polovina se ne želi uključiti u zajednicu, pa aktivna zajednica broji vrlo mali broj ljudi.

Strah je na svim poljima, ljudi se najviše boje reakcija svoje obitelji , ali i na poslu. Zaro će radije šutjeti i živjeti lažni život, jer je to lakše. „

Upravo je to razlog zašto se mali broj njih odaziva na Povorku ponosa.

„Dosta se čuje „Ajme ne mogu snimit će me kamera“, možda hoće možda i neće, ali nikoga to ne treba biti briga. Dolazi i dosta heteroseksualaca kao podrška i što to znači, ako i njih snime mislit će se da su i oni gay. Ipak razumijemo da je ljude strah.“

A slike pretučenih homoseksualnih djevojaka u Zagrebu ne pridonose najbolje cjelokupnoj situaciji. Zato je najveći problem cijele organizacije zapravo kako privući ljude da dođu i da sudjeluju u Paradi ponosa.

„To su izolirani slučajevi kojih ima, ali zato dolazimo opet do komentara“što više hoćete, zašto paradirate zar niste dobili sve što ste htjeli“ , nismo, jer su ljudi u strahu, ponekad ih je navečer strah prošetati pasa jer izgledaju previše feminizirano. To je užasan život. Naravno nećemo plakati i nećemo se prepustiti strahu, ali nije ugodno.“

„Odluka o organizaciji nije bila laka, ali smo samo krenule“

Niti Mirta niti Nikolina nisu znale u što točno ulaze, ali su bile svjesne da netko treba na sebe preuzeti organizaciju Pridea. Jasno kažu da je to zapravo i svrha aktivizma koji ponekad na djelu pokaže da nema puno ljudi koji se žele s ovim baviti.

„I ne samo zbog aktivizma, već i zato što je ovo jako važno. Taj cijeli otpor i svi ti komentari jasno pokazuju koliko je zapravo Pride potreban, a još jedna stvar koja nas motivira je i sve veći broj ljudi koji podržava organizaciju. Svake godine se pojavi po jedno ili dvoje ljudi više koji na svoj način žele pomoći, od tiskanja plakata pa nadalje. To su ogromne stvari jer ipak ovisimo o donacijama.“

Cijela organizacija parade ponosa iznosit će oko 11 tisuća kuna od čega im je grad Split dao najmanje do sada, samo 3 tisuće kuna, županija ih je izignorirala iako su se na natječaj prijavili, iako je bez problema dala 480 tisuća kuna braniteljskim udrugama obilježavanja spomen dana i obljetnica, tisuću kuna su dobili od švedske ambasade, a čak 7.000 kuna donirali su im građani.

Na Pride su pozvali samo splitskog gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu, a za druge kažu da sami dođu po vlastitom nahođenju. Nije im to važno jer za pride je važnije sudjelovanje LGBTQ zajednice, a ne političara.

Komentiraj