provedeno istraživanje

Gotovo polovicu Hrvata šefovi “ne puštaju na miru” ni na godišnjem odmoru

Kada ljeto upali alarme u našem tijelu, počinjemo razmišljati o načinu snižavanja istih pa je logična ideja planiranje godišnjeg odmora.

Bilo da birate more, planinu ili neko egzotično odredište, limiti su jasni – nekome 20, a nekome i više od 30 dana godišnjeg odmora, doznaje na temelju istraživanja Plavi oglasnik.

Kombiniranje, spajanje s neradnim danima i državnim praznicima, kako bismo došli do pristojnog broja dana odmora, sve su to kalkulacije koje nas okupiraju kada temperature premaše 30 Celzijevih stupnjeva. Vjerujemo da se sada neki već brčkaju u moru ili uživaju na nekoj svojoj omiljenoj destinaciji za odmor. Vi ste nam u kratkoj anketi otkrili kako ćete provesti svoj godišnji odmor, a mi vam donosimo rezultate istraživanja i odgovore na brojna pitanja poput – kada ćete, gdje i koliko dana godišnjeg odmora iskoristiti.

U istraživanju je sudjelovalo 70 posto žena i 30 posto muškaraca. A prema rezultatima dolazimo do saznanja da će čak 38 posto ispitanika iskoristiti više od 10 dana odmora. Njih 28 posto koristit će točno 10 dana, 25 posto od 5 do 10 dana, a 9 posto ispitanika neće iskoristiti nijedan dan. Najčešći odlasci na godišnji su u srpnju i kolovozu u jednakom postotku – 39 posto. Po popularnosti slijedi rujan s 11 posto i lipanj s 4 posto. Također, ne trebamo izostaviti ni 7 posto ispitanika koji se odlučuju svoj godišnji odmor iskoristiti u manje zastupljenom listopadu i studenom.

O učestalost uzimanja godišnjih odmora također se dosta polemizira. Većina ispitanika, njih 53 posto, odlučuje se na uzimanje dva odmora godišnje. Više od tri puta uzima 29 posto ispitanika, a više od četiri puta ili pak samo jednom na godinu odmor uzima 9 posto zaposlenih.

Čak 47 posto ima zakonski minimum broja dana za godišnji odmor, i on iznosi 20 dana. Slijede ih zaposleni koji koriste od 26 do 30 dana – 28 posto, potom oni koji koriste od 21 do 25 dana – 23 posto. Samo 2 posto zaposlenih može iskoristiti više od 30 dana godišnjeg i dobro se odmoriti tijekom cijele godine. Možemo zaključiti da je većina nezadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, njih čak 66 posto. Zadovoljnih je tek 34 posto. Samo 13 posto zaposlenih u Hrvatskoj godišnji odmor planira prema kolektivnim godišnjim odmorima, a 87 posto o tome samostalno odlučuje.

Nerijetko, odlaskom na godišnji, razmišljanje o poslu ne prestaje i trebamo dosta vremena da se priviknemo na odmor i opuštanje. O tome svjedoči čak 30 posto zaposlenih koji prečesto misle na posao dok se opuštaju u omiljenoj oazi mira. Čak 44 posto odgovorilo je da razmišljaju o poslu, ali da ih to ne ometa u odmaranju. Da postoje ljudi koji se potpuno distanciraju od posla i isključuju u potpunosti, potvrđuje 26 posto ispitanih. No, nerijetko dane odmora ljudi koriste za obavljanje privatnih poslova, preuređenje domova, građevinske radove, poljoprivredu i sl, piše Plavi oglasnik.

“Pišem diplomski rad, učim za stručni ispit, odem na kave s kolegama i prijateljima koje nisam vidio dulje vrijeme.” ili “Oko kuće ima stalno nekog posla.” – samo su neki odgovori koji upućuju kako je vrijeme dragocjeno. Čak 60 posto ispitanih kombinira odmor i rad, 26 posto vrijeme odmora koristi isključivo za dodatni rad kod kuće, a 15 posto ne želi ni čuti o dodatnom poslu i dane godišnjeg koristi isključivo za odmor.

Stigli su i gotovo ujednačeni rezultati kada je u pitanju komunikacija s poslodavcem tijekom godišnjih odmora. Njih 49 posto u kontaktu je s poslodavcem putem maila i/ili mobitela, a potpuno se isključuje njih 51 posto. Kada je u pitanju komuniciranje s bliskim osobama s posla, situacija je nešto konkretnija – njih 74 posto čuje se s dragim kolegama, a 26 posto uopće ne komunicira i ozbiljno shvaća onu ‘isključujem mobitel i odmaram se’. Preuzimanje posla kolege koji je na odmoru jednako je bitna stavka u poduzeću – 58 posto ispitanih u potpunosti preuzima kolegin posao, a samo poneke zadatke preuzima njih 36 posto.

No, postoje i situacije kada svaki djelatnik odgovara za svoj dio posla, što potvrđuje 6 posto ispitanih. A kada je riječ o blagonaklonosti poslodavca prema stankama djelatnika, prema mišljenju njihovih zaposlenika 24 posto nema razumijevanja za potrebe djelatnika da se odmore, 21 posto ipak shvaća da je odmor koristan i djelatniku i budućem poslovanju, a većina njih, čak 55 posto, voljelo bi da se posao u potpunosti odradi, no ujedno nemaju problema s odmorom svojih djelatnika. Dakle, posao je, ipak, prije svega.

Izbor odredišta za godišnji odmor ide u korist hrvatskoga primorja, ondje će čak 48 posto ljudi provesti godišnji. Njih 28 posto odabrano vrijeme iskoristit će za odlazak u inozemstvo. Srbija, Malta, Saint-Tropez u Francuskoj, Albanija, Barcelona u Španjolskoj, Italija, Istanbul u Turskoj, Budva u Crnoj Gori i Njemačka – izdvojene su destinacije u koje većina Hrvata voli otputovati. Da apsolutno ne idu nikamo odlučilo se 19 posto ispitanih, a 4 posto bira unutrašnjost Hrvatske kao svoju oazu mira.

Koliko god dana godišnjeg odmora dobili, u koja god odredišta planirali otići, još uvijek se događaju situacije da djelatnici ne iskoriste sav godišnji odmor u roku. Da je tome tako, govori 45 posto zaposlenih. Ostatak od 55 posto ipak iskorištava svaki dan svog odmora.

“Savjetujemo da ne propuštate svoj odmor u za to predviđenom roku jer će vam produktivnost nakon stanke, kada god se za nju odlučili, donijeti brojne benefite u poslu”, navodi Plavi oglasnik.

Komentiraj