na štetu građana

Hrvatska Vlada pokušala sabotirati smanjenje cijena roaminga

Hrvatska je 2017. godine glasala protiv smanjivanja cijene međunarodnog roaminga u telefonskim komunikacijama na teritoriju Europske unije i pridruženih zemalja, saznao je GONG u svom istraživanju koliko se Vlada konzultira s javnosti, ali i sa Saborom kad su u pitanju europske teme.

Na sreću, Hrvatska je tu ostala u manjini te je većina država odlučila, a samim time su naši morali prihvatiti, da cijene roaminga ne bude u rangu plemenitih metala. Kako je GONG priopćio, Hrvatska je takvo stajalište zauzela zbog mogućnosti pada dobiti telekom poduzeća te posljedično i mogućnosti smanjivanja njihovog ulaganja u domaću infrastrukturu.

Takvo stajalište Hrvatske, koje do danas nije bilo poznato široj javnosti samo je jedno od dvije trećine takvih odluka koje nisu obznanjene niti Saboru niti javnosti. Uobičajena je praksa da ih Vlada donosi na zatvorenim djelovima sjednice, tako da se zapravo niti ne može znati kakvu oni politiku uopće imaju prema Europskoj uniji. Pri tome se radi o trendu koji nije samo stvar HDZ-a na vlasti, jer nekakvi slični omjeri bili su i dok je na čelu države bila SDP-ova koalicija.

I za kraj, dobro je vidjeti je li stajalište Hrvatske imalo ikakvu stvaru i životnu vrijednost. Zbog togaje Splitski dnevnik bacio oko na fiskalno poslovanje dva najveća domaća telekoma, HT i A1, i to u 2018. godini, dakle nakon što je na sangu stupila smanjena cijena roaminga 15. lipnja 2017. godine.

I zaključak je jednostavan – Vlada je bila u krivu. HT je u 2018. imao 7,78 milijardi kuna prihoda, što je bilo povećanje od 0,4 postotna poean u odnosu na godinu prije. Rast je bio još i veći kad se iz kalkulacija oduzme crnogorski telekom koji je u vlasništvu HT-a, te je tako iznosio 0,6 postotni poena. Neto dobit je pak u odnosu na godinu prije rasla za preko 20 postotnih poena te je iznosila preko milijardu kuna.

I A1 je imao uspješniju 2018. nego 2017. godinu, unatoč ogromnim ulaganjima te godine u rebranding (tada su od VIP-a postali A1) i otkup prava na prijenose Lige prvaka. Oni su iz nekog razloga financije izražavali u eurima, tako da je ukupni prihod iznosio 444,5 milijuna eura, što je 1,6 postotnih poena više nego godinu prije. Dobit prije kamata i poreza iznosila je nešto preko sedam milijuna eura, što je pad dobiti od oko 40 posto u odnosu na 2017. godinu, ali kako smo napomenuli, taj je pad nastao zbog velikih rashoda rebrendinga i otkupa sportske licence.

Ukratko, dva najveća telekoma nisu podnijela nikakav poslovni i financijski teret zbog smanjenja cijena roaminga. Zašto su u ovom slučaju išli protiv svojih građana i protiv zdravog razuma, od političara na vlasti nismo čuli objašnjenje.

Komentiraj