Promjena zakona

Kada vam se najviše isplati prijevremena mirovina i koliko će vas to ‘koštati’

Promjena mirovinskog zakona jedan je od najvažnijeg reformskog događaja u godini.

U prvih deset mjeseci ove godine umirovilo se 41.356 radnika. To je oko dvije tisuće novih umirovljenika više nego što ih je bilo prošle godine u istom razdoblju. Ti povećani odlasci u mirovinu dovode se u vezu s promjenama mirovinskih zakona, koje su uz porezne promjene, najvažniji reformski događaj u godini.

Porezna reforma je od samog početka imala pozitivno ozračje jer je do nje došlo s namjerom da se građanima smanji porezni teret. Mirovinska reforma predstavljena je kao promjena koja nosi zaoštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu.

Najviše promjena dogodilo se u penalizaciji prijevremenih mirovina. Ona se uvodi s namjerom da odvrati ljude od ranijeg odlaska iz svijeta rada, ali i da smanji izdatke države jer će ljudi koji odu u mirovinu u mlađoj dobi, dulje biti na državnom trošku.

Zakon koji je na snazi još samo ovaj mjesec, predviđa šest različitih iznosa penalizacije, ovisno o duljini prethodnog staža. Radnici koji imaju primjerice 38, 39 ili 40 godina staža, kažnjavaju se s 0,10 ili 0,15 posto umanjenja mirovine po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Oni s manje staža, primjerice 32, 33 ili 34 godine za žene te 35 ili 36 godina staža za muškarce, kažnjavaju se jače i to s 0,32 ili 0,34 posto po godini staža.

Trenutačno penalizacija za jednu godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ovisno o stažu, iznosi od 1,2 posto do najviše 4,08 posto, a za pet godina od najnižih 6 posto do najviše 20,04 posto.

Prve verzije Pavićeva zakona predviđale su maksimalnu penalizaciju za sve, 0,34 posto po mjesecu, odnosno 4,08 posto po godini. No, konačni prijedlog zakona ispao je nešto blaži. Zadržao se postojeći intenzitet penalizacije od 0,30 posto za sve, neovisno o stažu.

Večernji list je usporedio trenutne uvjete penalizacije, donesene u vrijeme Miranda Mrsića, s budućom penalizacijom od siječnja 2019. godine. Sadašnje rješenje povoljnije je za radnice s 37, 38 i 39 godina staža te muškarce s 40, 39 i 38 godina staža. Ako nemaju namjeru raditi do punih uvjeta za mirovinu, zaposlene žene i muškarci s takvim stažom neće pogriješiti ako odu u mirovinu u ovoj kalendarskoj godini.

Odlazak u mirovinu po sadašnjim uvjetima bio bi loš potez za radnice koje imaju 32, 33 i 34 godine staža te za muškarce koji imaju 35 i 36 godina staža jer će od iduće godine penalizacija za njihov staž biti niža.

Za ljude s manje staža razlika u izračunu mirovine bila bi jedan do dva posto, odnosno za mirovinu od 3.000 kuna od 30 do 60 kuna mjesečno. Radnicima koji imaju više staža novo rješenje donosi 3, 9 ili čak 12 posto jaču penalizaciju od sadašnje, pa bi razlika bila od 90 do 360 kuna.

Osobe koje su se zaposlile mlade i imaju 38 ili 39 godina staža, mogu ostati na poslu dok ne dobiju status dugogodišnjeg umirovljenika. No, u toj dobi moguća su i neugodna iznenađenja poput bolesti ili otkaza.

Dugogodišnji osiguranici moraju napuniti 60 godina života i steći 41 godinu staža da bi im se ukinula penalizacija mirovine.

U ovoj godini u prijevremenu starosnu mirovinu otišlo je oko 8.000 radnika s prosječno 36 godina staža i 59 godina života. Određena im je prosječna mirovina od 2.552 kune (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2.737 kuna). U mirovinu je otišlo i oko 5.000 dugogodišnjih osiguranika čija je prosječna mirovina za 42 godine staža 3.555 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 4.560 kuna).

Starosne mirovine su niže i iznose 2.387 kuna (za ljude koji su radili samo u Hrvatskoj 2.829 kuna) za 30 godina staža. Za starosnu mirovinu ne treba više od 15 godina staža, ali za odlazak u mirovinu mora se čekati gornja propisana životna dob, što je sada 65 godina za muškarce i za žene 62 godine.

Od iduće godine radni vijek žena povećavat će se za četiri mjeseca svake godine sve dok se 2027. ne izjednače s muškarcima na 65 godina. Nakon toga će se i za muškarce i za žene radni vijek povećavati daljnjih 4 mjeseca godišnje sve dok 2033. ne dostigne 67 godina, kolika bi trebala biti najniža dob za odlazak u starosnu mirovinu, prenosi Večernji list.

Komentiraj