zastrašujuće brojke

Nikad više oboljelih od hepatitisa A: Evo koje u još bolesti prisutne sve češće

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj prilično je povoljna zahvaljujući tome što su bolesti povezane sa siromaštvom, slabom sanitacijom i niskim stupnjem obrazovanja rijetke ili sporadične.

Ipak, neke se bolesti, kao primjerice hepatitis A (zarazna žutica), tradicionalno povezane uz navedene kategorije, opet pojavljuju u podskupinama stanovništva sklonim određenim rizičnim ponašanjima ili navikama, izvještava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), piše Tportal.

Proteklih godina u Hrvatskoj nije bilo registrirano mnogo slučajeva zaraze virusom hepatitisa A: 2015. godine prijavljeno je četvero oboljelih, 2016. petero, da bi se prošle godine broj prijava značajno povećao, na čak 47.

Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) za 2017. godinu također potvrđuju značajan porast stope prijavljivanja hepatitisa A, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

Hepatitis A je upala jetre uzrokovana akutnom virusnom infekcijom. Uglavnom se prenosi konzumiranjem hrane i vode kontaminirane fekalijama ili izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Naziva se još i ‘bolešću prljavih ruku’.

Simptomi mogu uključivati visoku temperaturu, gubitak apetita, proljev, mučninu, bolove u trbuhu, tamnu boju mokraće, svijetlu stolicu i žuticu. Simptome nemaju svi zaraženi, a češće se javljaju kod odraslih nego kod djece, piše Tportal

Postoji cjepivo za hepatitis A koje se preporučuje uoči putovanja u zemlje u kojima je povećan rizik od infekcije. Rizik od izlaganja virusu može se smanjiti prakticiranjem pravilnih higijenskih navika, osiguravanjem zdravstveno ispravnih uvjeta te izbjegavanjem konzumiranja sirovog voća i povrća, kao i vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora, piše Tportl

U Hrvatskoj su u porastu i slučajevi bakterijske crijevne zaraze kampilobakterioze: u 2017. registrirano je 1694 oboljelih, što je do sada najveći broj prijava te je premašio broj prošlogodišnjih prijava salmoneloze. Raste i stopa prijavljivanja listerioze, iako je riječ o malim brojkama – tijekom 2017. godine zabilježeno je osam oboljelih, a u dvoje je bolest završila fatalno. Usprkos činjenici da se kriptosporidijaza već dug niz godina nalazi na listi zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Hrvatskoj, prvi slučajevi oboljenja zabilježeni su 2016. godine, a 2017. godine zaprimljeno je 17 prijava.

Zadnjih godina bilježi se i porast broja prijava helmintijaza (rekordnih 1944 prijava u 2017.), pod koje se uvrštavaju bolesti karakterizirane enterokolitičnim smetnjama i uzrokovane crijevnim parazitima iz skupine helminta (crva). Mononukuleoza, virusna kontaktna zaraza za koju nema prevencije cijepljenjem, postaje sve češća u Hrvatskoj, pa je tako prošle godine registrirano 1707 oboljelih. Zadnjih nekoliko godina ponovno raste i broj prijava svraba, pa je tako u 2017. zaprimljeno 2224 individualnih prijava svraba, a broj epidemija svraba kao i 2016. godine je visok (31 epidemija s ukupno 272 infestirane osobe). Prošle epidemijske godine zabilježen je i najveći broj oboljelih, čak 389, od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom.

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a u izvješću navodi da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj, iako prilično povoljna, može procijeniti i potencijalno nesigurnom jer na nekim područjima postoje rizici poput nedovoljno dobre sanitacije, posebice u vezi zbrinjavanja otpada, poplava, značajnih migracija ljudi, kao i povećani rizik od pojave emergentnih bolesti u svijetu. Uz to, postoje mogući rizici vezani uz globalno zatopljenje, što je dovelo do širenja nekih vrsta komaraca, kao što je Aedes albopictus, koji može prenijeti bolesti kao što su dengue, chikungunya i dr.

Više pročitajte OVDJE

 

Komentiraj