pretilost u hrvatske djece

Pizza, hot dog, zaslađeni sok i krafne kao dio školskog menija: Nije ni čudo što svaki treći učenik u Hrvatskoj ima problema s kilogramima

Svaki treći školarac je pretio, 80 posto djece ne jede povrće, više od polovice ih ne pojede ni jednu voćku tjedno.

Da su navike loše govore statistike – koje su već godinama porazne. Problem je, kažu nutricionisti, i u onome što djeca jedu doma i kakve navike stvaraju, pišu Vijesti.hr.

Pizza, hot dog, zaslađeni sok, krafne. Sve to nađe se na tanjuru osnovnoškolca u uobičajenom školskom danu.

“Evo što reći kada za međuobrok u osnovnoj školi jedu sladoled i to se predstavlja kao mliječni proizvod”, pita se Željka, majka osnovnoškolca iz Zagreba.

Ovako izgleda jedan od menija koji učenici dobiju u školi:

Hot dog za doručak, povrtna juha, piletina i povrće za ručak, i burek od sira za užinu. 20 deka svakog od tog jela iznosi oko 2400 kalorija.

A preporučeni dnevni unos za dijete od prvog do trećeg osnovne je oko 1855 kalorija. I tu još nismo ubrojali zaslađeni sok i čaj.

“Takve stvari kad vidimo na meniju postavlja se pitanje jesu li potrebne i nužne u dječjem jelovniku u školskom periodu obzirom da djeca danas sve više stoje u školama, od jutra do popodne. Tu bi onda ti meniji trebali biti izbalansirani”, ističe magistrica nutricionizma Karmen Matković.

O učeničkom meniju odlučuju gradovi i županije, a moraju slijediti smjernice Ministarstva zdravstva koje nerijetko krše. Zato su meniji u raznim školama neujednačeni. Kako bi se izborili problemom prehrane, u Ministarstvu poljoprivrede već sedam godina provode nacionalni Vladin projekt Školska shema.

“Školska shema se provodi od 2013. godine u školama pri čemu se djeci jedanput tjedno dijeli mlijeko i mliječni proizvodi, odnosno voće i povrće. U njoj sudjeluje 350 tisuća učenika, 900 škola i 83 dobavljača”, poručuje ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Voće na školskom stolu veseli i roditelje.

“Mislim, zadovoljna sam. Moram reći da djeca su onako, ako ne moraju pojest, neće pojest. Ako mogu će izbjeći. Ali mislim da je stvar navike”, kaže Marija iz Zagreba.

Koliko je teško uvesti zdravu naviku zna nutricionistica Diana Glkuhak Spajić koja je sastavila zdrave menije svim učenicima u Sisku.

“Moram reći da je bio izazov uvesti ovakve jelovnike onako odjednom u škole. Mlađa djeca, od prvog do četvrtog su puno bolje prihvatili jelovnike nego oni stariji”, govori.

Namjera ministarstva je proširiti projekt na sve škole.

“Nekad treba malo više truda i sigurno je opterećenje školama, ali isplati se da su nam djeca zdravija. Mlijeka, mliječnih proizvoda, voća i povrća imamo dovoljno za svu školsku djecu”, kazala je ministrica Vučković.

Škole se mogu prijaviti do 4. listopada da i njihovi učenici na svojim klupama imaju domaću voćku. Pa s godinama možda ipak umjesto sendviča djeca samovoljno izaberu jabuku, pišu Vijesti.hr.

Komentiraj