nisu sretni zbog moguće nadoknade

Štrajk podijelio javnost: Učenici osnivaju sindikat i najavljuju svoj štrajk

Štrajk profesora i nastavnika kojima su podršku pružili i fakulteti nastavlja se već dvadeseti dan, a prema izjavama sindikalista vidljivo je da se od zahtjeva za povećanjem koeficijenata plaće za prosječno 6,11 posto neće odustati.

Međutim izgledno je kako je ovaj štrajk podijelio javnost iako se o tome baš puno i ne priča. Veliki broj roditelja javno se pobunio protiv najave nadoknada u školi vikendima, a skraćenje zimskih praznika uzbunio je učenike koji poručuju kako svoje vrijeme odmora od škole nemaju namjere trošiti na nadoknade. Veliki broj roditelja za vrijeme štrajka u školama našao se u još jednoj bezizlaznoj situaciji, kao zaposlenici u privatnim firmama ne mogu uzimati slobodne dane, a djecu nemaju kome ostavljati na čuvanje.

Preko društvenih mreža poručuju kako su i oni visokoobrazovani građani sa niskim plaćama, ali za razliku od učitelja i profesora nemaju mogućnost za štrajkom. Većina njih naglašava kako su im plaće niže od učiteljskih, a upravo oni sa svojim doprinosima financiraju profesore i nastavnike. Podržavaju kažu štrajk, ali ne i da se on lomi preko leđa njihove djece.

Učenici osnivaju sindikat i najavljuju svoj štrajk

Na društvenim mrežama, već neko vrijeme širi se poziv na štrajk koji organiziraju učenici i to već ovaj ponedjeljak. U jednom od postova jedna od učenica kaže kako je i učenicima prekipjelo šutjeti i trpjeti, na jedan način, teror profesora i nastavnika.

“Piše vam učenica koja je ogorčena štrajkom prosvjetnih radnika. Ili konkretno profesora koji meni predaju. Štrajkaju zbog niskih plaća zar ne? Da da baš zbog toga nam žele oduzeti naše praznike. Kažu zaslužuju veću plaću, čime? Čime ju zaslužuju jesu li u bilo kojem trenu pomislili zašto baš oni zaslužuju veću plaću? Ne, nisu naravno, ali jednako tako su i oni roditelji, koji bjesne na profesore i učitelje koji predaju njihovoj djeci jer štrajkaju i zakidaju znanje njihove djece. Da li se veća plaća zaslužuje tako što uletite u razred i kažete otvorite tu i tu stranicu prepišite i gotovi smo za danas? Pa se onda začude lošem uspjehu djece na testu. Zar profesor/ica koji/a dolazi pod utjecajem alkohola na sat zaslužuje veću plaću iako mu/joj je već više od 6.000,00 kn. Isti ti koji sada štrajkaju uleću na sat bjesni pa djeci govore kako su mentalno bolesni i poremećeni. Ali ono je ipak profesor i zaslužuje veću plaću, zar ne?”, kaže anonimna učenica u tekstu prepunom gramatičkih grešaka.

“Knjige samo sve mogli sami kupiti i prepisati kako oni kažu ‘Zapišite što mislite da vam je važno’. I time oni zaslužuju veću plaću. Ma dajte im zašto ne, ali pokušajte razmisliti prvo zar ju oni zaista zaslužuju. Učenici su se digli na noge i krećemo sa štrajkom od ponedjeljka 11. studenog 2019. godine. Županije koje štrajkaju su sljedeće: Osječko-baranjska, Splitsko- dalmatinska, Zagrebačka i Šibensko-kninska. U ime svih učenika se zahvaljujem našem krasnom Ministarstvu obrazovanja koji nas je doveo do toga da nam oduzmu zimske praznike koje trebamo provesti u krugu obitelji isto kao i sve vikende. Zahvaljujemo se našoj ministrici i predsjednici što se nisu niti jednom zapitali kako se učenici osjećaju. Hvala Vam veliko svima. I onda ćemo nakon svega mi dobiti drvlje, kamenje i neopravdane sate na našu grbaču. Ali nema veze želimo da sljedeće generacije ne prolaze kroz ovakve dileme i terore. Ne damo svoje praznike. Ne damo svoje vikende. Ne damo svoje blagdane”, piše ogorčena učenica.

Iako je jasno da djeca tek pokazuju svoj revolt, očito je i da štrajk nastavnika nije bio dobra lekcija građanskog odgoja učenicima, što sindikalisti često koriste kao svoj argument.

Pravobraniteljica poziva sindikate i Vladu da se misli na dobrobit djece

U pismu pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević ministrici i školskim sindikatima podsjetila je na svoju preporuku o zaštiti najboljeg interesa djeteta, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, koju im je uputila 10. listopada 2019., na početku štrajka, kad je apelirala na sve uključene strane u štrajku da ne dopuste da, zbog štrajka i teškoća u postizanju dogovora, ispašta ijedno dijete.

Tada je istaknula kako će najavljeni cirkularni štrajk u sustavu odgoja i obrazovanja, s neizvjesnim ritmom, stvoriti probleme i učenicima i roditeljima. Navela je da roditelji i djeca nisu na vrijeme bili obaviješteni o pravima i obvezama učenika u vrijeme štrajka, naročito o tome kada će se u kojim županijama i školama održavati štrajk, a nisu dobili ni obavijesti o tome kako će se trajanje štrajka odraziti na obvezu i način odrađivanja izgubljenih sati, hoće li djeca biti uskraćena za slobodne subote i slično. Štrajk u odgojno-obrazovnim ustanovama neminovno utječe na cjelokupni rad i odnose u školi te tako i na djecu – u različitim aspektima njihovog života, potreba i prava, upozorila je.

Pravobraniteljica je tom prilikom izrazila nadu da će se nastali spor između školskih sindikata i Vlade RH razriješiti u što kraćem roku kako bi se djeci omogućilo njihovo ustavno pravo na obrazovanje i na nesmetano odrastanje.

“Nažalost, štrajk u školama i dalje traje, a djeca su u protekla četiri tjedna izgubila više dana nastave. U vezi s time pravobraniteljici se obraćaju djeca i roditelji, ali i nastavnici, zabrinuti zbog duljine trajanja obustave nastave i gubitka kontinuiteta u učenju. Njihovi upiti i prigovori ukazuju na različite probleme s kojima se susreću za vrijeme štrajka, a zajednička im je zabrinutost zbog potrebne nadoknade gradiva, načina ocjenjivanja, kao i postizanja ukupnih bodova važnih za upis u srednju školu ili na fakultet. Pitaju se kako i kada će se učenici vratiti u svoj redovni radni ritam i navode kako je djeci najvažnije da se odrasli dogovore.”

Stoga pravobraniteljica još jednom poziva na rješavanje nastalog spora između obrazovnih sindikata i Vlade Republike Hrvatske. Navela je i kako očekuje da će se, iako su ustavno pravo na štrajk i ustavno pravo djece na obrazovanje dva ravnopravna prava, u praksi promijeniti redoslijed u njihovu ostvarivanju i da će se ipak dati prednost ostvarivanju prava djece na obrazovanje.

Učiteljica na društvenim mrežama „održala je bukvicu“ roditeljima koji ne podržavaju štrajk

Učiteljica iz škole u Župi dubrovačkoj Davorka Bronzić, koja je ujedno i sindikalna povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja župske škole, na Facebooku je objavila status u kojem, osim ministrice, proziva i roditelje, objavio je Dubrovački Dnevnik.

Na početku objave ona je kritizirala ministricu.

“Baš slučajno danas ministrica šalje obavijest o nadoknadi. Znači li to, draga ministrice, da je štrajk gotov i da ste spremni ispuniti naše opravdane zahtjeve? Ako je tako, odlično, idemo dalje raditi, sretni i zadovoljni.

Ako nije, e onda ste u problemu jer štrajk ide dalje. A Vaš je posao, draga ministrice, Vaš i Vaše vlade, da organizirate rad, ispravite nepravdu i stanete uz svoje ljude. Što ste mislili, da ćemo odraditi sve što ste zamislili ove godine da odradimo bez adekvatne podrške i pripreme, a za iste novce? Mi prosvjetari jesmo malo blesavi, ali baš toliko nismo”, napisala je Bronzić u dijelu koji se tiče Blaženke Divjak.

Onda se osvrnula na roditelje koji pišu “svakakve komentare” o radu profesora.

“A dragi roditelji, oni koji pišete svakakve komentare o nama i našem radu, sjetite se da su vaša djeca i naša djeca. Znamo mi puno o svakome od vas, i više nego bi vi to htjeli i željeli. I tu svaka rasprava počinje i završava. Usput, može jedan savjet: vrijeme koje trošite po društvenim mrežama blateći učitelje, radije provedite s djetetom u šetnji ili čitanju…”, napisala je. Na kraju se zahvalila “onim divnim roditeljima koji cijene naš rad”.

Nadoknađivat će se dani u štrajku u osnovnim i srednjim školama, ali i na fakultetima

Kako je velik dio škola već ‘potrošio rezervu’ nastavnih dana u školskom kalendaru, a Pravilnikom Ministarstva propisano je kako školarci moraju imati najmanje 175 nastavnih dana u godini, a maturanti 160, aktualno je proteklih tjedana pitanje nadoknade dana provedenih u štrajku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je uputu školama na koje sve načine nastava može biti nadoknađena.

Kako je proteklih dana najavila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ove srijede školama je poslana uputa o mogućim načinima nadoknade nastave. U uputi stoji da Ministarstvo u ovom trenutku ne razmatra mogućnost produljenja nastavne godine, ali se od škola očekuje da samostalno odluče o načinu nadoknade prema mogućnostima koje su ponuđene u uputi Ministarstva, a ‘imajući u vidu najbolji interes učenika’. MZO je školama ponudio nekoliko opcija nadoknade nastave:

1. Škola može nenastavne dane planirati kao nastavne te održati nadoknadu nedostatnoga nastavnog dana.

2. Škola može održati nastavu subotom na sljedeći način:

– osnovne škole koje rade u više od dvije smjene, mogu održati nadoknadu subotom;
– osnovne škole koje rade u jednoj ili dvije smjene mogu održati nadoknadu subotom samo u tjednu u kojem se zbog nenastavnoga ili neradnoga dana, odnosno održavanja štrajka, nije održala nastava, odnosno ako je u radnom tjednu bilo manje od pet nastavnih dana;
– srednje škole mogu održati nadoknadu subotom ako to zahtijevaju prostorni, organizacijski i drugi oblici rada.

3. Škola može odstupiti od utvrđenih rokova za odmor učenika o čemu odlučuje ministar nadležan za obrazovanje na zahtjev škole i Županijskoga upravnog odjela;

4. Škola može produljiti nastavnu godinu odlukom Županijskoga upravnog odjela nadležnoga za poslove obrazovanja.

Komentiraj