Sve je više priča o recesiji, ali Hrvatska možda i ne mora strahovati

Vruća tema ovih dana je recesija, a postala je još aktualnija nakon pada dionica na američkoj burzi. Stanje nije bolje ni u Europi, ponajviše u Njemačkoj koja bilježi pad gospodarstva.

Upravo zato male zemlje Europske unije strahuju da ako gigant Europe Njemačka krene padati, povući će i ostale zemlje sa sobom.

Globalno stanje gospodarskih prilika već neko vrijeme stoji na klimavim nogama. Val recesije stiže i na vrata Europe. Razloga je više. Trgovački rat Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije. Blagi pad BDP-a Njemačke, Švedske, ali i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pa tako pad triju najvećih ekonomija Europe, ne treba shvatiti olako, pišu Vijesti.hr.

“Imamo zapravo 40 posto gospodarstva EU koje je u drugom kvartalu bilo u minusu, ostale zemlje bilježe rast od 0,4 posto, ali ovo je tipična situacija kad imate trulu jabuku i onda se ta trulež širi dalje”, objasnio nam je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

A koliko je jabuka trula, pokazalo je i novo stanje američke burze. Zabilježen je pad dionica od tri posto, najveći u 2019. godini. Kao domino efekt, uslijedili su padovi kineske burze, ali i njemačke. Ipak, s istoka stižu optimistične poruke.

“Smatram da će se azijsko tržiste stabilizirati do kraja godine. Ako ponovo uspostavimo trgovinski dogovor s Amerikom, sigurno će se tržište oporaviti”, riječi su Francisa Luna, analitičara na burzi.

Trumpa u ovome trenutku pregovori s Kinom ne zanimaju, kao ni priče da je kriza na vratima. Optužio je medije da šire lažne vijesti. Ipak, narušeni odnosi Kine i Amerike već su ostavile traga na Europi. Njemački izvoz prvi je bio na udaru. A ako se najesen doista dogodi Brexit bez dogovora, globalna slika bit će poprilično drugačija.

Narušeni odnosi na globalnoj sceni, dovode do manjeg izvoza, pa ne čudi što u Europi bilježimo veliki pad industrijske proizvodnje. U odnosu na prošlu godinu, u europodručju zabilježen je pad od 2,6 posto, u području Europske unije 1,9 posto, dok sama Njemačka bilježi pad od čak 5,2 posto. Ipak, struka poručuje, ovoga puta zemlje su spremnije.

“Recesija 2008. bila je najjača nakon Drugog svjetskog rata, u Hrvatskoj je trajala pet i pol do šest godina, u svijetu također. Ali za sada je konsenzus analitičara i stručnjaka da ova kriza neće imati takve razmjere”, kaže Šonje.

I doista ne bi trebala, Njemačka kao i ostale velike zemlje Europe imaju dovoljno rezervi kako bi ublažile potencijalni pad ekonomije. Hrvatska, s druge strane, nikad nije bolje stajala, rast BDP-a od gotovo četiri posto trebao bi biti pozitivan znak da nas recesija neće uzdrmati do temelja. Naravno, sve je to uz pretpostavku da će se novac racionalno trošiti, a državna blagajna imati sigurnosnu mrežu uslijed nove krize.

Komentiraj