Neobična prezimena

U Hrvatskoj je najviše Horvata, ali ima i Drakula, Motika, Zalogaja, Lazanja

Pročitajte kako se Luka Lazanja i Nikica Torbica nose sa svojim prezimenima i koja je najbolja šala koju su čuli na svoj račun.

Luka Lazanja ili Nikica Torbica – nisu likovi kakvog hrvatskog romana već glavni akteri reportaže Vijesti.hr. Zapinju za uho upravo zbog neobičnih prezimena koja nose.

Takvih je prezimena u Hrvatskoj cijeli niz. Potječu od osobnih imena, zanimanja, nadimaka ili toponima. Luka Lazanja (22), student FER-a, često nailazi na zgode i nezgode zbog svojega prezimena karakterističkog za mjesto Ljubač na sjeveru Dalmacije.

“Većinom su to bili nekakvi nadimci, asocijacija na drugu vrstu hrane tipa paštašuta, musaka ili nešto tako, većinom je bilo nešto bezazleno, nije bilo nekih problema”, kazao je Luka.

Nikica Torbica ima 27 godina i dolazi iz Osijeka. Kaže kako ljudi često misle da je u pitanju šala kada kaže svoje prezime.

“Kada sam bio mlađi nije mi uvijek bilo drago, htio sam i promijeniti ime, no vremenom sam se naučio s time živjeti i danas mi je baš drago”, priznaje Nikica.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., zapisano je više od 33 tisuće i 200 prezimena u Hrvatskoj. Najviše je Horvata. No, pun je popis i onih rijetkih.

22 Zalogaja, 30 Motika, 56 Drakula…

Primjerice, u osobnim iskaznicama desetak je onih koji se prezivaju: Kokoš, Guzanović i Salata. 22 je Zalogaja i 30 Motika. 56 je Drakula, a zabilježena su i prezimena – Osoba, Litra i Kajgana.

“Iako sam na svoje podrijetlo i prezime itekako ponosna, često kada šaljem upite na mailove dobivam odgovore poput Poštovana gospođo Prčić, Perčić, Prpić ili Brkić. Čuđenje često ne izostaje”, otkriva reporterka Donna Diana Prćić.

Osim zbog stupanja u brak, prezimena često mijenjaju i radnici koji se vrate iz inozemstva. Rijetki su oni koji to čine zbog svog neobičnog prezimena, kažu iz zagrebačkog ureda za opću upravu.

“Prošle godine bilo je 1932 predmeta, to je broj koji je iz godine u godinu isti, varira od 10 do 15 predmeta godišnje”, potvrdila je Asja Ettinger, pomoćnica pročelnika Ureda za opću upravu grada Zagreba.

No, anegdota iz ureda bilo je napretek.

“Osoba je došla sa zahtjevom da bi promijenila osobno ime Mate Dlaka. Mi smo mislili da će tražiti promijenu prezimena, ali je ipak ime mijenjao”, prisjetila se Asja Ettinger.

Hrvati i rugalačka tradicija

Od Slavonije do Neretve – neobična ili obična, korijeni mnogih prezimena potječu i do nekoliko stoljeća unatrag, a o tome je pričao i jezikoslovac i onomastičar Domagoj Vidović.

“Prezime novinarke koja je radila prilog, Prćić, dolazi od riječi “prč” što znači “jarac”, a onda to dobiva neka dodatna značenja koja ne moraju uvijek biti ugodna, pogotovo kad ih nosi žena”, kazao je Vidović.

Godinama proučava osobna imena i prezimena.

“Hrvati su posebni po toj rugalačkoj kulturi koja ima tradiciju staru, otkako se prvi put javljaju prezimena, dakle, 800-900 godina, ona vrlo često potječu od osobnih imena u neobična kao primjerice Tupša – netko tko nije previše pametan ili Sporko – netko tko nije pretjerano brz. I ta imena su se premetala u prezimena.

Domagoj Vidović osvrnuo se i na prezimena u redakciji RTL-a.

“Ne znam prodaje li vaš kolega Vargek kože, a Pastorčić znači pokćerka ili posinak… Šprajc je vjerojatno potporanj ovdje u redakciji, imate ovdje poprilično zvučna i zanimljiva prezimena”, kazao je.

Osvrnuo se i na razliku između, primjerice, dalmatinskih i slavonskih imena.

“Razlike ima po jezičnom izboru, na sjeveru su prezimena vrlo često njemačkog ili mađarskog postanja te se odnose na gradove, kao što je Kanižaj ili Slunjski, vrlo često su po obrtu ili naselju, a na jugu je uvijek bila drugačija kultura života pa shodno tome su i takva imena”, kazao je pa nadodao da i među našim političarima ima prezimena s nekim značenjem.

Plenković – to znači kalem ili cijep, dakle, navrtati. Kosor, to je alat kojim se dobro uklanja trava, Grabar onaj koji kopa grabe…”

No, nisu samo prezimena smiješna. Brojni su primjeri nevjerojatnih spojeva imena i prezimena koja su već ušla u legendu poput gospođe Vesele Lešine ili gospodina Luke Glavice, gđe Divne Torbica. Domagoj Vidović ispričao je kako se taj “fenomen” dogodi.

“Hrvatska je zemlja nevjerojatnog broja pjesnika, očito ljudi vole rime. Sjećam se i kolegice Ljubice Tikvice, dakle, i ponavljanje Miloš Milošević, to je stara tvorba slavenska. Roditelji odlučuju, tu je teško biti pametan, samo bi trebalo izbjegavati imena koja bi za 20-ak godina mogla donijeti problema pa kada daju neka ideološka imena će se u budućnosti ‘ubijati’ da saznaju što znači”, kazao je Vidović u RTL-u Danas.

Komentiraj