MATURA SLABA, ZAKLJUČNE ODLIČNE

Zašto učenici iz Dalmacije i Slavonije imaju lošije ocjene od onih u središnjoj Hrvatskoj?

Već je nekoliko dana jasno kako su rezultati ovogodišnje državne mature porazni, a danas je iznesena točna brojka od 8.784 negativne ocjene na testu, što je iz negativnog konteksta impresivna brojka na nešto malo više od 30.000 učenika koji su pristupili maturi.

Iz obrazovnih institucija ističu da je broj učenika koji su pali nešto manji nego je broj jedinica, jer neki su dobili negativne ocjene iz više testova. Stvarno utješno. No, u ovom plaču nad rezultatima državne mature bilo bi dobro pogledati i kakve su bile ocjene završnih razreda srednjih škola ove godine.

Zbog toga smo zatražili te podatke od Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje nam ih je i dostavilo, uz ogradu da se radi o 80 posto obrađenih škola, jer nisu sve još uvijek priključene na eMaticu te će se ti rezultati skupljati nešto duže. I dok državna matura stvara dojam da nam neće biti veselo s novim generacijama i njihovom edukacijom, prema zaključnim ocjenama čovjek bi pomislio da nikad pametnija djeca nisu izlazila iz srednjih škola.

Ukratko, među gimnazija je u generaciji koja je napustila školske klupe bilo malo preko 44 posto odlikaša na razini Hrvatske, a prosjek 5,0 imalo je preko šest posto učenika.

Strukovne četverogodišnje, koje su prema podacima s državne mature imale najviše onih koji su pali ipak imaju nešto manje odlikaša, njih oko 21,6 posto. I niti dva posto onih koji su završili sa savršenih 5,0.

Zanimljivo, najbolje rezultate imaju one rijetke petogodišnje srednje škole (među njima je, primjerice, medicinska), gdje s odličnim uspjehom je završilo 63 posto polaznika.

Zahvaljujući dodatnim podacima Ministarstva obrazovanja, može se zamjetiti i jedan zanimljiv geografski trend, bar među gimanzijalcima. Naime, zbirne ocjene svih gimnazijalaca kažu da je prosječna ocjena bila 4,35 na razini države. Kako postoje podaci i po županijama, evidentno je da su ili učenici završnih razreda u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pametniji, ili su im profesori lakši na davanju boljih zaključnih ocjena.

Ukoliko se izuzme Karlovačka županija u kojoj je završni prosjek bio 4,32, sve ostale županije iz te regije imaju prosjek viši od onog državnog. Nerijetko i dosta, tako da su gimnazijalci u Međimurskoj županiji u prosjeku završili s odličnim uspjehom (4,54), a izuzetno blizu su bili i u Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (4,49).

Županije iz svih ostalih regija, a tu pričamo o čitavoj Slavoniji, sjevernom Jadranu, i Dalmaciji, imali su dosta lošije rezultate. Od svih tih županija, samo su Istarska i Ličko-senjska uspjele dosegnuti prosjek ili nešto više, i to na jedvite jade (4,38, odnosno 4,36 prosjeci). Ostatak je bio ispod tih državnih 4,35, pri čemu je najslabiji rezultat ostvaren je u Požeško-slavonskoj županiji, s 4,08 prosjekom.

Splitsko-dalmatinska županija, inače druga po broju završenih gimanzijalaca u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba, završila je s prosjekom od 4,25.

Kako se može vidjeti iz ovih brojki, zaključne ocjene na kraju srednješkolskog procesa nisu baš u najlogičnijoj korelaciji s rezultatima na državnoj maturi. Uz to, kad se pogleda gimnazijalce koji su u najvećem broju oni koji će biti i fakultetske brojke, jasno se može ustanoviti i geografska odrednica među ocjenjenim učenicima.

Kako ne postoji niti jedno znanstveno utemeljeno istraživanje koje bi govorilo da su djeca iz Slavonije, Dalmacije i sa sjevera Jadrana gluplja ili nespsobnija od onih iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske, kao logična se nameće teza da su profesori u tim krajevima lakši na ocjenama kad se dođe do zaključivanja na kraju četvrtog razreda.

Komentiraj