Autori danas poznatih najstarijih slikarija na svijetu nisu moderni ljudi već neandertalci, što govori da naši izumrli rođaci nisu bili nekulturni divljaci, pokazuje istraživanje provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i objavljeno u časopisu Science.
Zahvaljujući primjeni visoke tehnologije znanstvenici su ustanovili da su slike pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije najmanje 64.800 godina, a to znači čak 20.000 godina prije nego što su moderni ljudi iz Afrike stigli u Europu.
Time je špiljska umjetnost datirana mnogo ranije nego što se dosad mislilo, a također i čvrst dokaz da su neandertalci imali kognitivne sposobnosti razumjeti uporabu simbola, što je središnji stup ljudske kulture.
To je dokaz koji mijenja prijašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu bili sposobni za umjetničko izražavanje, kaže Alistair Pike, profesor arheologije na Sveučilištu u Southampton, jedan od autora studije.
“Slikarstvo se smatra vrlo ljudskom aktivnošću, pa ako su neandertalci slikati to govori da su bili kao i mi”, kaže Pike.
I ranije su neki arheolozi zaključili da je neanadertalac bio sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, no za takve tvrdnje nedostajali su ključni dokazi, a sada ima nalazi iz triju špilja u Španjolskoj za to pružaju črvsto uporište, navodi se u radu objavljenom u četvrtak u časopisu Science.
Slike u špiljama na lokacijama La Pasiega, Maltravieso i Ardales uključuju linije, točke, krugove i šablone, a stvoriti tako nešto valjalo je steći specifične vještine, kao što je miješanje pigmenata i odabir primjerenih lokacija za slikanje.
Neandertalci s tih područja živjeli su na zemlji koja će jednog dana iznjedriti slikare kao što su Diego Velazquez i Pablo Picasso, a da stvore crteže koji su očuvani u špiljama morali su imati intelektualnu sposobnost da misle u simbolima, baš kao i moderni ljudi.
Za procjenu starosti slika znanstvenici su se koristili preciznim sustavom radioizotopnog datiranja metodom uran-torij što podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslage kalcijeva karbonata sa slika da se provede analiza.
Druga studija objavljena u Science Advances pokazuje da ukrašene morske školjke pronađene u drugoj špilji u Španjolskoj također potječu iz doba prije dolaska modernog čovjeka.
Svi ti radovi upućuju na to da se neandertalci “kognitivno nisu razlikovali” od ranog modernog čovjeka.
Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni ocijenio je da za nova istraživanja ljudske spoznaje potrebno iznova se vratiti zajedničkom pretku neandertalca i modernog čovjeka prije više od 500.000 godina..
Neandertalci su izumrli prije 40.000 godina, ubrzo nakon što su naši izravni preci stigli u Europu. Nejasno je što ih je točno ubilo iako neke teorije upućuju na to da se nisu uspjeli prilagoditi klimatskim promjenama i sve snažnijoj konkurenciji s modernim ljudima.
Da su poživjeli, vjeruje Pike, mogli su razviti složenu umjetnost i tehnologiju.
“Da su imali vremena, sredstava i da ih je bilo u dovoljnom broju, mogli u su se razviti u neku verziju ljudi koji bi živjeli i danas”, smatra Pike.
