PRALJUDI

POVIJESNI IZVORI Neandertalci su bili prvi europski slikari

Autori danas poznatih najstarijih slikarija na svijetu nisu moderni ljudi već neandertalci, što govori da naši izumrli rođaci nisu bili nekulturni divljaci, pokazuje istraživanje provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i objavljeno u časopisu Science.

Zahvaljujući primjeni visoke tehnologije znanstvenici su ustanovili da su slike pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije najmanje 64.800 godina, a to znači čak 20.000 godina prije nego što su moderni ljudi iz Afrike stigli u Europu.

Time je špiljska umjetnost datirana mnogo ranije nego što se dosad mislilo, a također i čvrst dokaz da su neandertalci imali kognitivne sposobnosti razumjeti uporabu simbola, što je središnji stup ljudske kulture.

To je dokaz koji mijenja prijašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu bili sposobni za umjetničko izražavanje, kaže Alistair Pike, profesor arheologije na Sveučilištu u Southampton, jedan od autora studije.

“Slikarstvo se smatra vrlo ljudskom aktivnošću, pa ako su neandertalci slikati to govori da su bili kao i mi”, kaže Pike.

I ranije su neki arheolozi zaključili da je neanadertalac bio sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, no za takve tvrdnje nedostajali su ključni dokazi, a sada ima nalazi iz triju špilja u Španjolskoj za to pružaju črvsto uporište, navodi se u radu objavljenom u četvrtak u časopisu Science.

Slike u špiljama na lokacijama La Pasiega, Maltravieso i Ardales uključuju linije, točke, krugove i šablone, a stvoriti tako nešto valjalo je steći specifične vještine, kao što je miješanje pigmenata i odabir primjerenih lokacija za slikanje.

Neandertalci s tih područja živjeli su na zemlji koja će jednog dana iznjedriti slikare kao što su Diego Velazquez i Pablo Picasso, a da stvore crteže koji su očuvani u špiljama morali su imati intelektualnu sposobnost da misle u simbolima, baš kao i moderni ljudi.

Za procjenu starosti slika znanstvenici su se koristili preciznim sustavom radioizotopnog datiranja metodom uran-torij što podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslage kalcijeva karbonata sa slika da se provede analiza.

Druga studija objavljena u Science Advances pokazuje da ukrašene morske školjke pronađene u drugoj špilji u Španjolskoj također potječu iz doba prije dolaska modernog čovjeka.

Svi ti radovi upućuju na to da se neandertalci “kognitivno nisu razlikovali” od ranog modernog čovjeka.

Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni ocijenio je da za nova istraživanja ljudske spoznaje potrebno iznova se vratiti zajedničkom pretku neandertalca i modernog čovjeka prije više od 500.000 godina..

Neandertalci su izumrli prije 40.000 godina, ubrzo nakon što su naši izravni preci stigli u Europu. Nejasno je što ih je točno ubilo iako neke teorije upućuju na to da se nisu uspjeli prilagoditi klimatskim promjenama i sve snažnijoj konkurenciji s modernim ljudima.

Da su poživjeli, vjeruje Pike, mogli su razviti složenu umjetnost i tehnologiju.

“Da su imali vremena, sredstava i da ih je bilo u dovoljnom broju, mogli u su se razviti u neku verziju ljudi koji bi živjeli i danas”, smatra Pike.

Komentiraj