reizdanje klasika

Povratak partizana i ustaša Azerotha: World of Warcraft Classic na tržištu od danas

Danas, s odmakom vremena, bez mnogo dilema može se kazati kako je World of Warcraft (WoW) bila računalna igra koja je najviše podsjećala na opojne droge svojom sklonosti da stvara ovisnike.

Jasno, kroz godine, jer se ipak radi o igri iz 2004., došlo je do pada zanimanja, odrasle su nove generacije kojima je mobitel postao bitniji od laptopa i stolnog računala, pa je prihod proizvođača Blizzarda ipak opadao na ovom segmentu. Od danas su, vjerojatno i zbog toga, na tržište izbacili WoW Classic, doslovno jednaku verziju igre kakva je bila izašla i te 2004. godine.

Kako je tržište reagiralo na to najbolje svjedoči podatak kako su u Blizzardu morali hitno podizati nove servere, jer je priljev korisnika bio iznenađujući te je probio i njihove optimističnije projekcije. Ljudi su nostalgični, kazalo bi se.

Zapravo, kad se pogleda ta nostalgičnost, može se kazati kako i na čitavoj planeti se vole stvari postavljati u “partizani i ustaše” kontekst, to nije samo naša endemska situacija. Naime, srž WoW-a bio je sukobljen odnos Horde i Alijanse (zaručnica prevoditeljica bi me udavila da zna da sam Alliance preveo Alijansa, a ne Savez, ali u ovom kontekstu jednostavno mi više odgovara). Što je azerothska (Azeroth je svijet gdje se radnja događa) verzija partizana i ustaša.

I sredinom tih ludih dvijetisućitih su i prijateljstva pucala zbog pripadnosti jednoj ili drugoj skupini. Čini se kako je u ljudskoj prirodi ta podjela na dualni sistem, na “nas” i “njih”, te da čak i na tržištu najbolje uspijevaju proizvodi koji nude baš to. Zanimljivo je kako je Blizzard u pojedinim nastavcima pokušavao umanjiti bitnost sukoba Horde i Alijanse, ali kad god bi u tome pretjerali, opadao im je broj igrača na serverima. Publika je pokazivala što želi.

I ta azerothsko nostalgična publika hrli sad na stari WoW, vjerojatno želeći malo i podsjetiti se na svoje mlađe dane. Jer, ne treba zaboraviti, oni koji su u adolescenciji počeli igrati ovu igru, sad su već u tridesetim godinama. Ukoliko će igra na kraju ispasti samo i djelomično ovisnička kako je bila kad je nastala, onima u braku će njihovi partneri morati držati malo uzde da virtualnim ne zamjene stvarno.

Komentiraj