nered ili uvođenje reda?

Betonski blokovi kod Salone: Tko je u pravu?

Dva dana traju prijepori zbog postavljanja kamenih blokova koje je Arheološki muzej u Splitu postavio na prostoru antičke Salone.

Dok gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević u svom otvorenom pismu ministrici kulture Nini Obuljen-Koržinek ističe kako je ravnatelj Muzeja Damir Kliškić postavio blokove iako Grad ni o čemu nije obavijestio, te da je to dovelo u pitanje komunikacijski pravac za građane koji žive u blizini kao i korisnike dječjeg vrtića budući da su blokovi postavljeni u samoj blizini ulaza u Amfiteatar, Kliškić kaže kako nisu imali izbora nego reagirati na ovaj način.

I on je uputio pismo ministrici kulture, a betonski blokovi su, kaže, privremeno rješenje kojim se amfiteatar brani od divljeg parkiranja.

Arheološki muzej blokovima brani amfiteatar od ilegalnih ulazaka vozila

„Blokovi su stavljeni u petak, a glavni povod je bio prometni kaos koji smo zamijetili u ovoj turističkoj sezoni, kako ja osobno, tako i moji djelatnici koji rade tu na naplati. To je totalni kaos koji se tu događaju. Dva glavna razloga za postavljanje kamenih blokova je ilegalan ulazak ljudi na ovaj dio Arheološkog parka i dolazak brojnih vozila privatnih taksi službi ne želeći platiti ulaznicu. Moji ljudi su morali trčati za njima, jednostavno to je bila nemoguća misija iskontrolirati“, rekao je Kliškić u izjavi za Radio Split.

Kakav kaos se događao na ovom prostoru najbolje pokazuje primjer od prošle godine kada je na travnatom dijelu koji je fizički dio Amfiteatra iako još nije iskopan, uz sami spoj s antičkim bedemom Salone, bila parkirana kamperska kućica.

„Čovjek je došao kampirati na tu livadu i morali smo ga fizički udaljiti s tog prostora i reći mu da to nije prostor za kampiranje. Ovaj prostor trpi prometnu presiju već nekoliko godina, a nama se iz grada i s raznih drugih strana prigovaralo da nismo adekvatno odgovorili kontroli dolaska na ulaz u Salonu. Sada kada napravili jednu korisnu stvar za amfiteatar sada ni to ne valja.”

Važno je istaknuti, dodaje Kliškić, da postavljeni betonski blokovi stoje na katastarskoj čestici koja je u posjedu Arheološkog muzeja u Splitu i oni nisu postavljeni na sjevernu stranu te katastarske čestice, jer bi to tek izazivalo pravi prometni kaos:

„Kako se to ne bi dogodilo, a kako bi primarno zaštitili prostor Amfiteatra od devastiranja, mi smo se udaljili od naše katastarske čestice. Ako dođete na teren vidjet ćete da se promet može odvijati nesmetano u dva smjera. Dužina betonskih blokova je 60 metara i nitko ne priječi autima da se parkiraju iza tih betonskih blokova i to opet na parceli arheološkog muzeja. Mi s tim nemamo problema, jer smo ipak maknuli prometni pritisak s amfiteatra. Smatram kako nije problem parkirati se iza betonskih blokova, odvesti djecu u vrtić i otići.”

Morali smo se odlučiti na ovaj potez, a nismo to željeli napraviti na početku turističke sezone, već se čekalo, ističe Kliškić, a ovo je privremena betonska ograda, visoka je oko 80 centimetara i na tržištu je najmanja:

„Svaka druga ograda koja je bila na tržištu bila je znatno veće visine i doslovno ‘šaka u oko'”, kaže ravnatelj muzeja i dodaje kako je ograda privremena i za iduću sezonu se namjerava prebojati.

„Prostor između pojedinih blokova je metar i pol i u njemu će se postaviti betonske žardinjere, te će se hortikulturno urediti. Postavit će se i smeđa signalizacija kako bi turisti znali zašto je ta ograda tu i da se mogu parkirati iza blokova“, kaže Kliškić i dodaje kako parkiranje tik uz Amfiteatar više neće biti moguće.

Iz grada Solina poručuju: Betonski blokovi nagrđuju vizuru Amfiteatra

„’New Jersey’ ograde izuzetno nagrđuju vizuru Amfiteatra i stvaraju negativan dojam kod turista koji na takav način zasigurno neće ponijeti lijepe dojmove iz Salone i Solina. Smatramo da se takvim samovoljnim ponašanjem bez konzultacija s Gradom, neovisno o cilju koji se želi postići, dovodi u pitanje suživot lokalne zajednice i ARMUS-a, a upravo je sinergijsko djelovanje oba dionika neophodno ako želimo optimalno upravljanje najvažnijim arheološkim nalazištem u Republici Hrvatskoj i najvažnijim resursom našeg Grada“, stoji u dopisu gradonačelnika Ninčevića.

Istaknuo je da su uvijek bili i bit će otvoreni za suradnju, ali upozorava kako ovakvi i slični dosadašnji postupci vodstva Muzeja zasigurno ne vode ka kvalitetnom upravljanju Salonom već izazivaju negativnu promidžbu Grada i posljedično dovode do smanjenja broja posjetitelja i njihova zadovoljstva posjetom Saloni.

“Naime, imajući u vidu važnost Salone smatramo kako se u nju nedovoljno ulaže u domeni poboljšanja infrastrukture, promidžbe i interpretacije, stoga građani Solina s pravom artikuliraju svoje nezadovoljstvo brojem posjetiteljima i prihodom kojeg lokalitet generira. Vama iskreno zahvaljujemo na odličnoj suradnji i razumijevanju koje pokazujete prema Saloni i Solinu”, naveo je Ninčević.

Grad Solin žele da se Salona uvrsti u Nacionalnu strategiju

Još jednom je apelirao da se uvrstiti Salonu u novu Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine (u izradi) kao strateški projekt:

“To bi nam omogućilo direktno financiranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. Napominjemo kako imamo spremnu projektno-tehničku dokumentaciju za brojne lokalitete unutar Salone (Amfiteatar, Teatar, Tusculum…) koju smo dobili u sklopu projekta Integrirani program Salona. Osim toga, potrebno je izraditi novi model upravljanja budućim Arheološkim parkom Salona. Riječ je o modelu koji bi bio inkluzivan, koji bi uključio sve relevantne dionike i institucije, pogotovo ARMUS, ali koji bi Solinu dao puno veće ovlasti. Naime, kao Grad imamo sve financijske, administrativne i ljudske kapacitete neophodne za kvalitetno upravljanje našom Salonom. Stojimo na raspolaganju aktivno se uključiti u izradu istog “, napisao je Ninčević.

Komentiraj