održan radnik sastanak

Kako zaštiti obalu od bespravne gradnje kada je samo za 15 posto obale utvrđena granica pomorskog dobra?

Danas je županija održala radni sastanak pod nazivom “Potpora jedinicama lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom” koji je organiziran u okviru projekta “Pomorsko je dobro” Splitsko-dalmatinske županije s ciljem pružanja edukativne i logističke potpore jedinicama lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije u efikasnom upravljanju pomorskim dobrom u dijelu njihove nadležnosti, osobito u izdavanju i nadzoru koncesijskih odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na učinkovit i transparentan način.

Ono što lokalnim zajednicama i županiji predstavlja najveći problem je još uvijek neodređene granice pomorskog dobra.

“Nažalost svjesni smo problematike zakona o Pomorskom dobru i morskim lukama i nekih „slijepih crijeva“ , među kojima su i granice Pomorskog dobra. Nažalost tek negdje na oko 15 posto cjelokupne obale je utvrđena granica pomorskog dobra, a prijedloga ima puno više. U posljednjih nekoliko godina samo SDŽ je napravila preko 120 prijedloga, dok se samo 20 prijedloga usvojilo.

U tome se vidi nesrazmjer i utvrđivanja granica pomorskog dobra. Novim zakonom utvrđivanje bi se spustilo na razini županije, što bi bilo brže i efikasnije”, kaže Stipe Čogelja privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo. Novi zakon se donosi od 2008. godine, a zadnja verzija je napravljena, međutim nikad nije otišao u proceduru javnog savjetovanja, niti je došao na Vladu i čitanje u Saboru.

Drugi problem je u tome što lokalne zajednice kasne s donošenjem Prostornih planova koje bi i obilježene granice pomorskog dobra zaštitile od devastacije.

“To je naš prioritet i da i danas naglasimo jedinicama lokalne zajednice važnost prostorno- planskog uređenja prostora. Na žalost i sama struka koja se bavi izradom prostornih planova, nisu dovoljno percipirali more i pomorsko dobro u smislu daljnjega razvoja grada i općine u kojem se nalaze, iako je županija spremna svojim sredstvima poticati da se pomorsko dobro uređuje kroz dokumentaciju, jer tada ne bi bilo nikakvih nelegalnih gradnji, nadogradnji i smanjuje se mogućnost devastacije. Naime puno je drugačije stvari kontrolirati ako imate građevinsku dozvolu, nego ako se radi u sferi Pravilnika o jednostavnim gradnjama.”

Grad Split je upravo bio jedan od primjera većih gradova koji nisu donijeli Prostornu dokumentaciju s kojom bi zaštitili svoje plaže, stoga smo svjedoci problema, Firula, Kaštelet, ali i Bena. Ipak, stvari se miču s mrtve točke, kaže Čogelja.

“Pokrenula se izrada podloge za prostorno plansku dokumentaciju za Kaštelet. Sve splitske plaže predviđaju donošenje UPU-a , međutim to je jedan dugotrajan i skup proces, pa se gradovi i općine teško u njih upuštaju. Jedan od razloga je i to što donošenje UPU-a ne donosi nikakav prihod za grad i općinu, jer nema komunalne naknade koji plaćaju investitori na tim područjima, a nužno je izraditi i studije utjecaja na okoliš, a koji daju relativno malo efekta i tako se događa da imamo ovaj nered u prostoru.”

Na stranicama Pomorsko je dobro došlo je preko 200 prijava od čega se najveći broj primjedbi odnosi na otoke. Napravila se detaljna analiza svih prijava i za 50 njih će se dogodine pripremiti natječajna dokumentacije, te će se zajedno s Lučkom kapetanijom ići u vidljivu zaštitu tih područja.

“Mi kao županija nismo nadležni za rušenje, ali možemo staviti zaštitu i tako spriječiti daljnju devastaciju pomorskog dobra”, dodaje Čogelja. Jedan od primjera takve devastacije i otok Budihovac na Visu, a i tamo se uskoro očekuje rješenje.

“Bio bi sretan kada bi mi imali inspekcijske ovlasti, ali ovako ćemo i dalje inzistirati kao i do sada. To inzistiranje se kada je riječ o grubom kršenju zakona i pomorskog dobra isplati, a za neke slučajeve smo dobili i hitne reakcije državnog odvjetništva i inspektorata, pa očekujemo da će i u tom slučaju reagirati i to što prije.”

Ali nisu svi gradovi ti koji zaostaju s prostorno planskom dokumentacijom, ima tu i svijetlih primjera poput Komiže, Makarske, Omiša i Trogira.

“Imamo problema, imat ćemo ih ali ih za sada uspješno uz pomoć županije rješavamo na najbolji mogući način, kako bi prava ostvarili i oni koji koriste pomorsko dobro, a i da mi imamo neke interese i nešto od toga zaradimo, da bi uložili u poboljšanje uvjeta na pomorskom dobru”, kaže nam Nikola Cecić Karuzić načelnik općine Šolta, ali i priznaje kako ima vrlo malo prijava devastiranja pomorskog dobra.

“Ako općina Šolta ide nešto napraviti onda imate sve moguće prijave od policije do DORH-a, ali ako građani nešto rade onda se to slabo prijavljuje. Mislim da nitko ne može bolje gospodariti s pomorskim dobrom od same općine i ljudi koji tamo žive i ostvaruju svoje prihode, jer tako ostaju životi na otoku. Bespravne gradnje općina nema, a što se tiče privatnika to se jako malo prijavljuje. To je zavist između ljudi i općine, pa vas prijavljuju da ste nešto devastirali, a mi imamo urednu dokumentaciju.”

Šolta je najviše prihoda u ovoj godini ostvarila upravo na izdavanju koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru, a sve kako bi se otvorili restorani, štekati i plažni objekti. S tom dodatnom ponudom turistička sezona se produljila, a i u porastu je za 2 posto u odnosu na prošlogodišnju, rekordnu godinu.

Komentiraj