brojke za 2018.

Najbrojniji turisti u Splitu nisu ni Nijemci ni Česi, a sve više je i Britanaca

U protekloj godini Srednju Dalmaciju je posjetilo 3,5 milijuna turista koji su ostvarili 17 milijuna noćenja i to samo u komercijalnom smještaju.

Oko devet posto više dolazaka i pet posto više noćenja dobar su pokazatelj da je sezona prošla i više nego dobro, stoji to u izvješću županijske Turističke zajednice koja je tijekom Županijske skupštine prezentirana vijećnicima.

Istra već kontinuirano ostvaruje najveći udjel u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj koji iznosi 29 posto, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 20 posto.

Značajno je napomenuti da regija Srednja Dalmacija svake godine bilježi porast udjela u ukupno ostvarenom turističkom prometu na razini Republike Hrvatske.

“Već tri godine smo druga županija po turističkom prometu u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da smo jedna specifična županija upravo po smještaju, a vidljivo je i kako je veći porast pokazan u privatnom smještaju nego u hotelima. Ako se gleda dinamika po mjesecima, može se vidjeti da je rast u dolascima u svim mjesecima, a najveći rast su pokazale pred i pod sezona. Oko 48 posto prometa u županiji čine gosti iz četiri države, Poljske na prvom mjestu, nakon toga je Njemačka, a slijede Skandinavija i Češka”, poručio je čelni čovjek županijske TZ Joško Stella.

Kada se gleda po klasterima Splitska rivijera je u protekloj godini ostvarila najbolje rezultate u noćenjima i dolascima, a u stopu je slijedi Makarska rivijera. Dalmatinska zagora imala je rast od 14 posto, a otok Vis i Hvar su na istoj razini, dok Brač pokazuje rast od jedan posto u noćenjima, a tri u dolascima.

“Ako gledamo po destinacijama, najbolje rezultate u dolascima ostvario je Split s povećanjem od 18 posto, Makarska tri posto, Hvar četiri posto, Omiš deset posto, a Baška Voda minus tri posto. Što se noćenja tiče, Split je sa 16 posto povećanja ili ukupno 2,5 milijuna noćenja na prvom mjestu, a on je već prošle godine u ovom segmentu pretekao i Zagreb. Makarska je na drugom mjestu s povećanjem od šest posto, Omiš šest posto, a Baška Voda je ove godine pokazala i u ovom segmentu pad i to od četiri posto. Jasno je da svi gradovi ne mogu imati apsolutni rast”, kaže Stella.

Dodao je da je od 2014 godine do danas naša županija ima dva puta više noćenja i dolazaka.

Pokazalo se i produženje turističke sezone, ali i povećanje prihoda od turizma, a posebno zadovoljstvo pokazali su vlasnici hotela i kampova. Pokazan je i značajan rast avioprometa, ostvario se rekordan broj putnika, a nove rekorde očekujemo i u ovoj godini.

Dvoznamenkasti porast pokazao se s tržišta Velike Britanije, kao i Njemačke i Skandinavije. Naravno, iskristalizirali su se i neki problemi, poput nedostatka radne snage kao i gužve koje su se stvarale u centrima većih gradova. Upravo radi toga izrađena je Studija nosivih kapaciteta koja bi ukazala na probleme, ali i dala shvaćanje kako se s njima nositi, kaže Stella.

“Niti Barcelona, niti Berlin, niti Dubrovnik, nemaju ovu studiju, a oni su daleko iznad naše županije, daleko iznad grada Splita. Mi smo probleme prepoznali na vrijeme i to je ova Studija i pokazala, a s njom smo ispred svih njih”, kaže Stella, ali i dodaje kako se jedan problem posebno iskristalizirao, a to je da nema turizma bez kvalitetne infrastrukture.

Županijski vijećnici iako su usvojili izvješće na njega su imali primjedbe ističući kako zemlje u okruženju od turizma pokrivaju 30 posto BDP-a, a Hrvatska sa svim svojim resursima tek 18 posto. Ono što je posebno važno je spoj gospodarstva i turizma, ali i što više poticati ponudu domaćih proizvoda.

“Nije mi jasno da oni u Slavoniji koji su držali farme svinja moraju se davati u koncesije i za druge čuvati, a mi u Dalmaciji imamo porast turizma, povećanu potrošnju hrane. Povezivanjem vertikala poput Sinja, Vrgorca kao i Imotski spoj na autoput, približili bi naše zaleđe s Makarskim primorjem, ali i Zadrom i Šibenikom. Splitsko-dalmatinska županija mora inzistirati na ovim vertikalama, ali i na navodnjavanju sinjskog polja, te da potaknemo proizvodnju i otkup hrane, vratit ćemo mlade na ognjišta”, poručio je MOST-ov Miro Bulj, ali i dodao kako na ovom prostoru više nemamo ni janjaca.

“Moramo poticati uzgoj ovaca i biti čobani, jer je janjetina naš autohtoni proizvod koji sada uvozimo iz Novog Zelanda. Ne stidimo se biti čobani”, poručio je Bulj.

Komentiraj