trebala je ove godine

Nakon 14 godina i dalje nema odgovora: Kad će krenuti izgradnja Lećevice?

Kad će se krenuti s izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom jedino je pitanje koje su tijekom prezentacije faza u kojim se rješava realizacija ovog projekta željeli odgovor županijski vijećnici opozicije.

Dugotrajno prikupljanje dokumentacije je riješeno, ishođeno je oko 60 dokumenta i riješeno više od 30 administrativnih zapreka, ishođene su sve dozvole, a u siječnju je potpisan ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava s Ministarstvom za zaštitu okoliša i Fondom za zaštitu okoliša, izvijestila je vijećnike privremena ravnateljica Centra Vlatka Lucijanić Justić.

Vrijednost projekta je 450 milijuna kuna, a kroz ugovor je osigurano 322,5 milijuna, a 45 milijuna će doći iz proračuna županije, a 85 milijuna iz Fonda.

“Prošle godine provedena su tri javna natječaja, za jedan je sklopljen ugovor početkom ove godine, a za ostale je u tijeku donošenje odluka. Svi ugovori trebaju krenuti u realizaciju kada se osiguraju sva sredstva, a to će se dogoditi kada potpišemo ugovor s Fondom u sljedećih mjesec dana. Natječaj o izvođenju radova čeka dovršenje dokumentacije koja bi za mjesec dana trebala uči u sustav provjere u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi”, kaže Lucijanić Justić i dodaje kako su imovinsko-pravni odnosi na lokaciji centra riješeni potpisom ugovora između države i Županije, te se sada čeka prijenos 150 tisuća kvadrata zemljišta u vlasništvo Centra.

“Što se tiče privatnih parcela u tijeku je ažuriranje vlasnika, naime prije deset godina Općina je sklopila predugovore, ali je u međuvremenu došlo do promjena u vlasništvu. To se mora riješiti kako bi se išlo na sklapanje glavnih ugovora. Postoje još neki imovinski problemi oko pretovarnih stanica na Visu i Hvaru, ali to nije u našoj nadležnosti”, kaže privremena ravnateljica Centra.

Međutim, u svom izlaganju nije spomenula upravne sporove s udrugama Keks i Sunce koje bi mogle blokirati realizaciju projekta. Podsjetimo, Ekološke udruge i Unešić traže da sud naloži izradu studije utjecaja na okoliš, a u slučaju da im se njihov zahtjev ne usvoji spremni su ići i na Europski sud. Posljednja rasprava je zakazana za travanj.

“Može se dogoditi da se krene u projekt, pa da stane u pola svoje izvedivosti. Studija izvodivosti je pisana na oko tri tisuća stranica. Čuli smo da je velik izdatak da se prevede na hrvatski jezik. Skupština bi jedan takav dokument bar u kraćoj verziji imati na hrvatskom jeziku. Što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, postoji problem izvlaštenja. Dobro je da smo krenuli s izvješćima u ovoj godini, a voljela bih da na sljedećem izvješću dobijemo više konkretnih podataka”, kaže Natalija Rajčić iz stranke Pametno.

SDP-ovca Danijela Kukoča zanimalo je kada će napokon započeti gradnja.

“Dožupan je na jednoj od prošlih sjednica rekao da 2019. počinje građenje. Čak i ako ne bude žalbe, ovim dinamikom Lećevica se neće početi graditi do 2023. Postavljam pitanje je li Regionalni centar čistog okoliša osposobljen provesti ovakav projekt? Možda treba pojačati stručni kapacitet. Privremena upraviteljica je već godinu dana privremena. To ozbiljnost upravljanja dovodi u pitanje. Tko studiju izvodljivosti radi 10 godina?”

Da se cijeli proces treba ubrzati smatra i MOST-ov Miro Bulj koji smatra da su već trebale biti izgrađene pretovarne stanice sa sortirnicama. Ujedno je još jednom upozorio na mogućnost ekološkog zagađenja ovog područja.

“Moramo najprije čuvati okoliš od Ministarstva okoliša gdje okolišna mafija radi čuda. Brojni znanstvenici upozoravaju na zaštitu izvora naših rijeka. Vidimo kako je u Splitu kad se Jadro zamuti nekoliko dana. Što će biti kada se zamute Zrmanja, Krka, Cetina? Dalmatinska zagora je krški kraj i zna se da postoje povezane rijeke ponornice. Okoliš je pravo naše djece, a otpad je novac”, kaže Bulj.

HDZ-ovci su svim snagama branili svoj projekt, a napade opozicije nazvali čistom ljubomorom, a opozicija ih upozorava kako gradnje Centra nema ni na vidiku, te da zaposlenici Centra primaju plaće, a ne rade ništa.

“Ustanova je ustanovljena prije 14 godina. Ekološke i sve ostale norme su se toliko promijenile od toga vremena. Međutim, ono što je prije 14 godina bilo aktualno, više nije. Strah me da ćemo se vratiti na početak. Mislim da nisam jedini koji vidi da ovo ide u krivom smjeru. Kao da se radi o PR projektu, a ne nečem konkretnom. U 14 godina mogla se napraviti Keopsova piramida. Danas opet razgovaramo o papirima. Ako nakon 14 godina ne možemo dati okvirnu procjenu početka i kraja gradnje Centra, onda nešto debelo nije u redu”, poručio je SDP -ov Damir Krstinić.

Privremena ravnateljica Centra Vlatka Lucijanić Justić poručuje vijećnicima da prozivaju Centar, a nisu se informirali o ovlastima.

“Reciklažna dvorišta, sortirnice sve je to u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a bit je toga da se njima smanji količina smeća koja će doći u Centar. Mi nismo profitabilni i ne želimo se baviti velikom količinom otpada. Ujedno svi koji su zaposleni u Centru i više nego odrade svoj posao”, poručila je privremena ravnateljica.

U pomoć joj je priskočio i dožupan Ante Šošić koji je vijećnicima poručio da je većina komentara upućena na način kao da žele da se Centar nikada i ne dogodi.

“S tolikom količinom zajedljivosti i verbalne opstrukcije napadate da je to teško slušati. Najteže ste prihvatili dvije činjenice da smo u ovom kvartalu dobili od države 150 tisuća kvadrata zemljišta i da je potpisan ugovor od 322 milijuna kuna. Znam da se teško s time nositi i da je teško podnijeti tuđi uspjeh i priznati da je netko za taj uspjeh dovoljno savio kičmu i dobijmo temeljito po rebrima od svih mogućih opstrukcijskih struktura. Netočno je da niste imali izvješća o ovoj temi se na svakoj Županijskoj skupštini raspravlja samo u drugačijem obliku, a pitanja da li je Jaspers odobrio projekt je promašeno jer on ništa ne odobrava, već je posredničko tijelo ministarstva zaštite okoliša. Upravni spor neće poništiti dozvole za Centar, a neprihvatljivi troškovi su troškovi infrastrukture poput izgradnje ceste”, poručio je vijećnicima Šošić i poželio im u raspravama malo više konstruktivnosti, a ne kritike da bi se nekome otežao posao jer se to tada, kako kaže, naziva plastično politikantstvo i jeftini politički trik.

Komentiraj