"neprilagođeno školstvo"

Naša županija zabilježila veliki rast gospodarstva, poduzetnici traže povećan uvoz radne snage: “Trebaju nam veće kvote, pogotovo u turizmu i građevini”

I iduće godine bit će potrebne uvozne kvote radne snage u turizmu i graditeljstvu.

Gospodarstvenici su zadovoljni zakonskim okvirima koje je donijela Vlada, ali uvijek bi moglo biti bolje.

Ono što ih zabrinjava je nedostatak radne snage i potreba za povećanjem uvoznih kvota radnika. Uvođenjem novih tehnologija stvaraju se nova zanimanja, a hrvatsko školstvo još nije prilagođeno potrebama poslodavaca.

Nužnost je dualno obrazovanje kako bi se djecu što prije prilagodilo tržištu rada, kazala je v.d. predsjednica županijske Gospodarske komore Mirjana Čagalj tijekom sjednice Gospodarskog vijeća na kojem su dodijeljena priznanja Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2017. godinu u kategoriji velikih, srednjih i malih trgovačkih društava, za inovaciju, posebna priznanja tvrtkama koje ove godine obilježavaju značajne jubileje.

“Nedostatak radne snage bit će prisutan još dugo vremena, a to je posljedica ulaska u Europsku uniju, otvaranja tržišta. Ujedno već dugo vremena nismo imali obrazovanje prilagođeno tržištu rada, ali i digitalizacije zatvara jako puno radnih mjesta, a otvara neka druga za koje naše školstvo još nije spremno”, kaže Čagalj i dodaje kako će i u idućoj godini biti potrebno povećavati uvozne kvote radnika.

“Sada se pokazalo da su kvote potrošene jako brzo i to ponajprije u turizmu, ali i u građevini, pa će biti nužno povećavanje kvota i otvaranje tržišta rada.”

Kvote će se morati uskoro uvesti i za IT tvrtke koje su najbrže rastuća grana gospodarstva. Nedovoljan interes mladih za ova zanimanja, ali i migracije mladih obrazovanih stručnjaka u inozemstvo dva su najvažnija problema kaže Vedran Vukotić iz tvrtke Human Resources Cloud.

“Za razliku od drugih branši u IT-u možemo postići da nam ljudi ne napuštaju zemlju, jer su nam klijenti i dobavljači uglavnom strane tvrtke. U ovom trenutku ova grana gospodarstva je dosta optimistična i raste sama od sebe. Mislim da bi je za sada trebalo pustiti da se razvija bez upletanja, jer svaki kvartal se pojavljuju nove tvrtke i svi dobro posluju”, kaže Vukotić i dodaje kako je nužna i dobra suradnja sa školama, ali i veće umrežavanje tvrtki.

Zanimljivo je da se upravo u ovoj grani gospodarstva najbolje primjećuje nesrazmjer u zapošljavanju žena i muškaraca. Naime, žene se najmanje odlučuju za IT poslove.

Marinko Došen predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik kaže kako nije nužno povećavati kvote već uvesti dodatna porezna rasterećenja za gospodarstvenike. Troškovi poslovanja i plaća najveće su u Europi, a uz to trebalo bi se unaprijediti i stopa poreza na dobit i PDV-a kako bi se olakšalo poslovanje u Hrvatskoj, kaže Došen.

Splitsko-dalmatinska županija može se pohvaliti rastom gospodarstva. Na trećem je mjestu nakon grada Zagreba i Zagrebačke županije što je veliki uspjeh, a nadaju se kako bi rast u idućoj godini mogao biti i veći. Naravno turizam je još uvijek u najvišem uzletu, ali opasno su mu se približile i IT tehnologije.

Čagalj odaje kako se porast primjećuje i u sektoru građevine, posebno u izgradnji infrastrukture.

“Grade se hoteli, ali ono što je najvažnije što se u planu infrastrukture i sanacija prometnica što je preduvjet da bi došlo do rasta gospodarstva, ali i da bi se na dobar način razvijao turizam. Svi smo svjedoci prometnih gužvi koje se u Splitu stvaraju za vrijeme turističke sezone, a Gospodarska komora u suradnji s Gradom Splitom jako puno radi na rješavanju ovog problema”, kaže Čagalj.

Gospodarstvenici su zadovoljni zakonskim okvirima, ali uvijek bi moglo biti bolje. Ono što ih zabrinjava je nedostatak radne snage i potreba za povećanjem uvoznih kvota radnika. Uvođenjem novih tehnologija stvaraju se nova zanimanja, a hrvatsko školstvo još nije prilagođeno potrebama poslodavaca. Nužnost je, kaže Čagalj, dualno obrazovanje kako bi se djecu što prije prilagodilo tržištu rada.

Komentiraj