sve se može u zemlji našoj

Postati “vlasnik” otoka u Hrvatskoj nije uopće teško, jer nema inspekcija i nadzora: Što se to događa na otočiću blizu Visa i zašto lokalna vlast ima “zavjet šutnje”?

Već smo pisali o otoku Veli Budikovac, koji je očito postao primjer nerada kako administracije, tako i lokalne uprave, pa tako vrlo jednostavno u Hrvatskoj možete postati vlasnik otoka, a za njega ne platite niti kunu.

Ako ste okretni i spretni, onda ne morate plaćati nikakva davanja ni poreze, možete otvoriti restoran i ne izdavati račune, a sve pod krinkom toga da vam niti jedna inspekcija nikada ni neće doći, osim možda na marendu. Lokalna zajednica uredno zatvara oči, nikome nije do sukoba, a ostali otočani se pitaju po čemu je netko bolji, a netko gori, kada bi svi trebali biti jednaki pred zakonom.

Postati “vlasnik” otoka u Hrvatskoj je lako, jer inspekcija i nadzora nema

Otok Veli Budikovac koji se nalazi odmah nasuprot mjesta Brgujca i Rukavca, te tik uz Mali Brgujac i Ravnik na otoku Visu. Ovaj otočić neko je vrijeme bio dom viške tvrtke “Vinogradar” koja je otišla u stečaj, a koja je na tom prostoru imala svoje vinograde, a nakon toga je ovaj mali nenaseljeni otočić 2012. godine dobio svog prvog stanara, Višanina Andra – Antu Slavića, pomorskog kapetana.

Uzurpiranje otoka na hrvatski način

Ante je na Budikovcu tražio mir, prodao svoje nekretnine i uselio se u staru kamenu kuću i započeo moderni robinzonski život, doveo stado ovaca, mazgu, zasadio povrće i loze.

Na 36 hektara čiste kopnene prirode, i velikog mora, Ante je, priznajemo, u početku bio pravi domaćin. Uzeo je koncesiju, obnovio staru kuću i otvorio prvo restoran. Međutim koncesija koju je dobio nije u sebi sadržavala niti izgradnju restorana, ali ni izgradnju dodatna četiri, kako nam Slavić kaže, montažna objekta koji služe kao apartmani. Od robinzonskog života tako je nastao robinzonski turizam, na otoku koji je zaštićen, barem tako stoji u Prostornom planu grada Visa.

Grad Vis očito nema problema s gradnjom na ovom otočiću, sve po onom “daleko od očiju”, iako je, kako je vidljivo prema slikama, za postavljanje 4 montažna objekata devastirano šumsko područje.

Grad Vis u posljednje dvije godine Slaviću izdaje koncesijsko odobrenje i to prošle godine za postavljanje jednog kioska, prikolice ili montažnog objekta od 10 kvadrata na zapadnoj plaži, kao i za iznajmljivanje 20 suncobrana i ležaljki, potvrdila nam je Matea Dorčić, županijska voditeljica pododsjeka za granice pomorskog dobra, održavanje i planiranje na pomorskom dobru i ekologiju mora.

“Ove godine u planu upravljanja grada Visa stoji koncesijsko odobrenje za samo jedan objekt i terasu od 20 kvadrata, koja je izmjenama i dopunama odluke narasla na 45 kvadrata. Zanimljivo je kako je grad Vis za prošlu godinu za potrebe registra dostavio koncesijska odobrenja za sve mikrolokacije osim za Budikovac”, kaže Dorčić i dodaje kako na web stranici Pomorsko je dobro postoji prijava koja upozorava da je devastirana plaža u mjestu Brgujcu nasuprot Budikovca za dovođenje vode na ovaj otočić.

Prijava se uputila svim nadležnim službama i inspekcijama i čeka se njihov izlazak na teren.

Županija je prepoznala nepravilnosti

“Mi na državu gledamo kao jedno tijelo, ali u nas svi postupaju iako se to u zadnje vrijeme mijenja. Postavimo si pitanje kako netko tko tamo radi nelegalno može dobiti i minimalne tehničke uvijete za rad. Što je još veća tragedija, zapitamo se kako ne dođu na taj prostor sve inspekcije i zatvore i ne ruše. To ni meni nije jasno. Županija je na tom prostoru imala jednu koncesiju koja je raskinuta i to od naše strane, jer se nije mogla dalje održati, niti će se dalje raspisivati.

Jedinu intenciju koju je županija imala za taj prostor je izrada privezišta, ali nema prostorno planskih preduvjeta pa od toga neće biti ništa. Sidrišta, ako se naprave kako treba mogu samo pomoći da se ne uništava podmorje na nekoj lokaciji”, kaže privremeni pročelnik upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja, ali i dodaje kako je osobno bio na terenu kada je komisija UNESCO-a posjetila otok prilikom njegovog primanja u svjetsku mrežu geoparkova, a upravo tada su se nepravilnosti od komisije morale sakrivati.

S obzirom na to da je geopark Viški arhipelag postao dio prestiži Svjetske mreže geoparkova pri UNESCO-u i da će se sljedeće četiri godine pažljivo pratiti što se događa s Viških arhipelagom jednim od posljednjih relativno dobro očuvanih arhipelaga na Sredozemlju, zanima nas kako će lokalna zajednica uspjeti sakriti devastaciju Velog Budikovca.

A na otoku nam stanovnici pričaju brojne priče o vlasniku otoka, od bacanja iskaznica inspektorima u vatru, do prijetnji stanovnicima, ali i činjenice da su brojni političari sjedili za njegovim stolom i nisu platili račun ili što je još gore nisu ga ni primili, jer restoran niti ne izdaje fiskalizirane račune.

“Prijave za otok Veli Budikovac u županiji imaju i one su proslijeđene na adrese odgovornih. To je po meni nedopustivo i dati ćemo sve od sebe. Što se nas tiče da se takve stvari ne događaju i da na teren što prije izađu sve zadužene službe. Ako država to ne riješi daje negativan primjer drugima, jer onda s razlogom svi drugi mogu reći zašto ja ne bih napravio isto.”

Lokalna vlast ima zavjet šutnje, a ni opozicija nije puno glasnija

Gradonačelnik Visa Ivo Radica u ovom slučaju digao je zid šutnje, na mailove i telefonske pozive se ne javlja, a na ovu temu ne odgovara. Gradski vijećnici, zamislite, ponašaju se isto, iako su nam i SDP-ovci i HNS-ovci, ali i nezavisni vijećnici potvrdili da u posljednjih nekoliko godina na sjednicama Gradskog vijeća nije donesena nikakva odluka o otoku Veli Budikovac, niti za koncesijska odobrenja, a još manje za gradnju. Ipak priznaju kako većinska vlast ionako radi što želi jer imaju za to dovoljan broj ruku, pa ni sami zato ne vide smisao demokracije na otoku.

“Ako je zadatak županije da ne šutimo, onda mi nećemo šutjeti. Ja to nikada ne bih radio, ali razumijem ljude koji su ipak prisiljeni živjeti u toj maloj zajednici svaki dan, ali zato postoje više instance poput Županije i ministarstva koji se ne boje i ustručavati rješavati ovakve probleme. Na tom otoku sve što se radi je ilegalno i teško da je i jedan od tih objekata legalan. Ono što se može je da se s građevinskom inspekcijom izađe na teren i to ukloni, da Ministarstvo graditeljstva da nalog, jer sve plaćanje kazni je samo alibi za ne rad. Tako ubrzo dođemo do primjera Krvavice, Zente, Spinuta gdje se godinama plaća, a sve je nelegalno. Nije problem u plaćanju već u legalnosti. Ja kao službenik imam osjećaj da nisu svi isti, a to je zapravo u ovoj državi važno, da svi budemo jednaki pred zakonom”, kaže nam pročelnik Čogelja

Dodajmo i kako je župan Blaženko Boban na koordinaciji s jedinicama lokalne samouprave naglasi da one jedinice koje nisu dostavile svoja izvješća, te nisu dobile sve suglasnosti i koristile koncesijska odobrenja kako treba, ne mogu dobiti sredstva od županije.

“Svi oni koji dogodine ne budu reagirali na prijave koje im županija pošalje i koji budu i dalje devastirali pomorsko dobro, neće se moći uopće prijaviti na sredstva županije”, potvrdio nam je Čogelja.

Komentiraj