uhvatili zadnji vlak

Potpisan ugovor za Lećevicu, još se ne zna tko će financirati “neprihvatljive troškove”

Danas je u Splitu potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ugovor vrijedan gotovo 323 milijuna kuna za Lećevicu potpisali su ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša Dubravko Ponoš i privremena upraviteljica Regionalnog centra čistog okoliša Vlatka Lucijanić Justić.

Ukupna vrijednost Centra u Lećevici i šest pretovarnih stanica u županiji iznosi oko 454 milijuna kuna, pa Europska unija projekt financira sa 71 posto. Gradnjom Centra bit će moguća konačna sanacija splitskog Karepovca i ostalih odlagališta na području županije.

“Držim da sustavno gospodarenje na području Splitsko- dalmatinske županije kao i na području cijele Hrvatske nema alternativu, kao ni izgradnja Centra u Lećevici, kao i izgradnja Karepovca koju smo započeli prije godinu dana. Nakon svih faza koje smo prošli sada smo ostvarili i financiranje ovog projekta koji ide kroz Europskog kohezijskog fonda. Za 31 mjesec možemo očekivati završetak Centra, a time zatvaramo krug sustavnog gospodarenja otpadom na ovom području. Sve to nam daje za pravo da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina postići sve ono što želimo postići u području gospodarenja otpadom.

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Naravno, ove projekte prati i izgradnja infrastrukture, a za desetak dana bit će otvoren i natječaj za nabavu spremnika, a u narednim tjednima očekuje se i natječaj za nabavku vozila za sortirnice”, kaže ministar Ćorić, najavljujući kako se uskoro očekuje potpisivanje ugovora i na Babinoj gori, kojim se pokriva Karlovačka i dio Ličko senjske županije, ali i početak radova na Biljanima donjim, a ovakav ugovor u narednom razdoblju trebao bi se potpisati i na području Dubrovačke županije.

Oko 150 milijuna kuna u izgradnji Centra u Lećevici spada u neprihvatljive troškove, a tko će ih financirati još uvijek nije poznato. Oni uglavnom služe za izgradnju pristupnih cesta.

“Budući da mi za ovaj centar povlačimo oko 323 milijuna kuna, ostatak troškova su neprihvatljivi, jer europska komisija financira samo 85 posto troškova. Ostatak troškova odnosi se na izgradnju cesta, elektroenergetsku mrežu i njih u pravilu pokriva investitor, a u ovom konkretnom slučaju uskočit će država Fond za zaštitu okoliša i to u iznosima od 45 milijuna kuna, a 75 Fond”, kaže ministar.

I do sada je projekt Lećevice zapinjao na brojnim problemima, od prosvjeda stanovništva na tom području, pa sve do dugotrajne europske birokracije, pa je novinare zanimalo gdje će se usmjeriti glavni fokus realizacije ovog projekta kako se opet ne bi kasnilo s realizacijom.

“Svaki ovakav projekt u fazi razvoja dokumentaciji, a onda i u procesnoj fazi natječaja i njihove provedbe nailazi na egzaktnu evaluaciju od strane kako domaćih tako i europskih regulatornih tijela. I do sad smo imali situacije gdje smo imali penalizacije uslijed takvih potencijalnih propusta. U raspisivanju natječajne dokumentacije za izvođenje radova i njihovih faza, kako samog centra tako i pretovarnih stanica i ostalih dijelova infrastrukture, ali i u njihovoj provedbi sam Regionalni centar čistog okoliša trebao bi paziti da do tih problema ne bi došlo. Taj proces nije nimalo jednostavan, ali ovo nije jedinstveno samo za Hrvatsku već je to problem za sve zemlje koje kroz operativni program konkurentnosti i kohezije provlače sredstva.”

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici bi trebao biti realiziran 2022 godine, pa je jasno da je ovo “posljednji vlak” kako se bi ne kasnilo s ispunjavanjem europskih direktiva, ali i da se ne bi plaćali penali.

“Prošlu godinu smo završili s 28 posto odvojenog prikupljanja otpada na razini cijele Hrvatske, a do kraja 2020 je naš cilj da to bude 50 posto. Taj cilj je ambiciozan, postavljen prije moga mandata, međutim to ne smanjuje našu odgovornost. To je civilizacijsko pitanje, jer odvojeno prikupljanje otpada stvara sirovinu koja se može iskoristiti za ponovnu proizvodnju i razvoj domaće industrije i otvoriti nova radna mjesta. U proteklih godinu dana pokrenuli smo niz aktivnosti u tom smjeru, od edukacije do izgradnje reciklažnih dvorišta, pa sve do financiranja uređenja odlagališta. Penalizacija koja se provlači kao glavno pitanje neće i ne smije nas usporiti u ovom procesu”, kaže ministar i dodaje kako Splitsko dalmatinska županija još uvijek ne stoji najbolje u odvojenom prikupljanju otpada.

Priznaje i kako još uvijek nema tržišta za otkup sekundarne sirovine.

“Tržište za dio frakcija postoji, a za dio njih ga nema. I u tom kontekstu sortirnice će u jednom dijelu poslovati pozitivno, u drugom ne. Međutim njihovo funkcioniranje ne može biti super ekonomično. Imamo dio frakcija koje odmah nestaju, poput plastike i stakla, a druge nemaju razvijeno tržište u Hrvatskoj, ali mi po tome nismo posebni”, kaže ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

Komentiraj