održana konferencija o sigurnosti

Prvi čovjek splitske policije: “Stanje sigurnosti na području PU splitsko-dalmatinske je zadovoljavajuće i dobro”

U organizaciji Regionalnog kluba policijskih djelatnika International Police Association – Splitsko dalmatinska, Hrvatske udruge povijesnih gradova, Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti i Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, u Solinu se održava Treća međunarodna konferencija na temu “Sigurnost povijesnih gradova – izazovi turizma”.

Predviđena su predavanja domaćih i stranih stručnjaka o percepciji sigurnosti turističke destinacije, o sigurnosti i zaštiti povijesnih građevina, hodočasničkom turizmu, o problemu džeparenja na poznatim turističkim odredištima, svjetskoj baštini u Solinu, utjecaju korupcije na sigurnost povijesnih gradova te o privatnoj zaštiti.

Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Splitsko – dalmatinske županije, Odbora za sigurnost SDŽ, grada Solina i Vijeća za prevenciju kriminaliteta Solin, grada Splita, općine Klis i uz potporu HGK Županijske komore Split te tvrtke Cemex.

Dvodnevni program je funkcionalna kombinacija znanja i prakse u međunarodnom okruženju, znanstvenika i stručnjaka iz polja sigurnosti, marketinga, arheologije, forenzike, privatne zaštite i lokalne uprave.

“Ovo je važna konferencija, jer mi smo i turistička zemlja i imamo niz povijesnih gradova čijoj zaštiti moramo pristupiti s posebnim osjećajem za održanje kvalitete života u njima, ali i uvažavajući činjenicu da su oni atraktivne turističke destinacije.

Ovo je jedan multidisciplinarni pristup i veseli me činjenica da ova konferencija ima međunarodni karakter, jer su prisutni ljudi koji se bave zaštitom Barcelone, Stuttgarta i Lourdesa. Razmjenom iskustava možemo pronaći modele kako zaštititi s jedne strane našu baštinu, a s druge strane podići sigurnost tijekom ljetnih mjeseci”, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je otvorio današnju konferenciju. Najveće izazove ministar vidi upravo tijekom turističke sezone.

“Činjenica da imamo veliki broj posjetitelja je odlična, ali s druge strane veći broj ljudi donosi i to da policija mora češće djelovati. Mi smo kao što vam je poznato u Zadru osnovali prije dvije godine Stožer za turističku sezonu koji odlično funkcionira, a koji radi po instrukcijama koji dobiva iz ravnateljstva. To znači kako policija pokušava što više stvari prevenirati kako se ne bi samo bavili istraživanjima kaznenih dijela nakon što se ona dogode.”

A kada bi se pogledala slika grada Splita tijekom ove turističke sezone, percepcija sigurnosti i ne bi bila baš pozitivna. Tuče među vozačima taksija, napadi na turiste, sve to nije ostavilo neku lijepu turističku razglednicu našeg grada.

“Stanje sigurnosti na području PU splitsko-dalmatinske je zadovoljavajuće i dobro. Ovi pojedinačni slučajevi, od napada na turiste do sukoba taksista policija je vrlo brzo razriješila. Vjerujem da je turistička sezona protekla u mirnom ozračju s obzirom na broj turista koji su posjetili naše područje. Broj kaznenih djela vrti se oko 1500 i najviše je provala, džepara, a odradili smo i nekoliko kvalitetnih akcija kojima smo ih maknuli s ceste. Stanje sigurnosti je zadovoljavajuće i nema razloga za zabrinutost”, kaže načelnik PU splitsko-dalmatinske Dražen Vitez i dodaje da je ova godina u smislu pucnjava i paljevine vozila najmirnija.

“Sami znate da su to zahtjevne obrade, a prošle godine smo imali uspjeha u njihovom razrješavanju. Nadam se da ćemo i ove godine, nakon što provedemo sva kriminalistička istraživanja, te prikupimo sve materijalne dokaze razriješiti i ona preostala djela.”

Što se migranata tiče, nema ih u velikom broju, u tijeku godinu na području naše županije bilo je oko 300 odvraćanja, a granična crta je sigurna i dobro opremljena.

“Plus je sve što rade naše ljudi danonoćno, ne samo na našem području, već i u ispomoći po cijeloj Hrvatskoj. Minus je taj što je kriminal uvijek ispred nas. Ali dobrim radom i ispomoći uvijek taj minus pretvorimo u plus. Imamo dovoljno ljudi, ove godine smo ih dobili 200 koji su raspoređeni po policijskim postajama, a 90 je upisano na prekvalifikaciju”, kaže Vitez, a na pitanje da li policiji treba vojska kako bi im pomogla, kaže kako za tim nema potrebe.

Gradonačelnik Klisa i predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova Jakov Vetma kaže kako se europska sredstava ulažu u revitalizaciju kulturne baštine ali se uz to mora razmišljati i o njenoj sigurnosti kako bi se i imovina i lokalni stanovnici, ali i turisti učinili sigurnima.

Hrvatska je prepoznata kao sigurna destinacija, a ova konferencija tek služi jačanju prevencije, koja je itekako nužna.

“Danas govoriti o apsolutnoj sigurnosti je iluzorno, ne postoji takva zemlja na svijetu. Hrvatska nema posebnih razloga da bi bila nesigurna ili meta nekoj terorističkoj organizaciji zbog nekih posebnih ciljeva. Međutim pripadamo zapadnoj alijansi, NATO savezu, Europskoj uniji tako da svaka zemlja na svijetu ili neki ljudi koji je posjećuju u turističkom smislu mogu biti meta terorizma. Hrvatske službe prije svega sigurnosno-obavještajne i policija odrađuju svoj dio posla u smislu prevencije i to je onaj dio koji se ne vidi u javnosti i o kojima se ne govori. Veliki je broj takvih dijela zaustavljeno i spriječeno u samom početku. Vrlo se aktivno surađuje i sa svjetskim obavještajnim i policijskim službama. S druge strane uvijek postoji prostor za pomake, postoje neki novi modeli, socio-psihološki pristupi i scenariji, do kojih se dolazi na ovakvim konferencijama, gdje se sastaje struka, znanost, što u sinergiji daje najbolje rezultate u prevenciji nekih budućih sigurnosnih opasnosti uključujući i terorizam”, kaže Tonči Prodan stručnjak za sigurnost.

Slobodan Marendić, predsjednik udruge International Police Association – IPA Splitsko dalmatinske, kaže da se ovakvim konferencijama nastoji proširiti priča o sigurnosti urbanih sredina, ali je i definirati na jednom užem prostoru povijesnih gradova.

“Povijesna baština i arhitektonsko nasljeđe gledano sa stane je odlično, ali živjeti u tom prostoru na primjer Getu, urbana infrastruktura nije dostupna. Kako ona nije dostupna, tako nije ni sigurnost kojom bi se trebala baviti lokalna zajednica. Ako imate policiju koja se bavi složenim poslovima, očekujemo od policije i partnera u zajednici da se na tim prostorima podigne razina kvalitete života. Kada se pokušavaju implementirati nove mjere zaštite u gradove koji imaju povijesne centre i nasljeđe onda dolazite u problem. Imate situacije s konzervatorima i arhitektima, a svaka implementacija novih mjera zaštite u takav prostor je kompliciranija već u samoj proceduri. Mi nastojimo potaknuti partnerstvo u kojem bi potaknuli to da pripreme započnu ranije kako procedura ne bi trajala toliko dugo”, kaže Marendić ističući primjer vozila za vatrogasne intervencije koje je napravljeno u dimenzijama prilagođene uskim ulicama starih dijela povijesnih gradova.

Marendić dodaje kako postoji i projekt pokrivanja samog starog dijela grada Splita video nadzorom koji je napravljen u suradnji s PU splitsko-dalmatinskom i Gradom Splitom.

“Mislim da je on dio proračuna i vjerojatno će to biti u idućoj godini i pokrenuto. Iako će ovaj projekt biti od velike koriste, kamere neće riješiti kaznena dijela, ali pomažu rekonstruirati što se dogodilo i šalju poruku brige. Svaka nova tehnička mjera koju implementirate u prostor šalje poruku da smo zajednica koja brine i o građanima i turistima i povijesnoj baštini.”

Primjer devastacije povijesnih gradova najbolje se mogao vidjeti u ovoj godini u staroj Saloni .

“Mi smo kao grad svoj stav iznijeli ministrici i ministarstvu da treba voditi računa da se lokalitet stare Salone primjereno zaštiti. Prijedlog je da se kameni blokovi maknu i da se razgovara nakon toga o svemu. Da bi imali veći utjecaj na ono što se u staroj Saloni događa vjerujem da će Vlada i ministarstvo više odgovornosti, ali i mogućnosti upravljanja ovim lokalitetom prepustiti lokalnoj zajednici, odnosno gradu Solinu”, kaže gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.

Uz konferenciju i u suradnji organizatora konferencije, Zaklade Ana Rukavina i Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi PU splitsko-dalmatinske, u petak, 8. studenoga, od 10 do 15 sati, u hotelu Salona Palace, održat će se akcija upisa u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Svi zdravi građani od 18 do 40 godina starosti mogu se upisati u Hrvatski registar. Proces upisa obuhvaća popunjavanje pristupnice i zdravstvenog upitnika te davanje uzorka krvi za HLA tipizaciju kojim se utvrđuju antigeni tkivne snošljivosti.

Upis u registar prvi je korak koji je potrebno ispuniti kako bi se pomoglo teško oboljelima od akutnog i kroničnog oblika leukemije te bolesnika s teškim oštećenjem koštane srži diljem svijeta. Poruka svake akcije upisa u registar je „Lijek je u nama“. Njome Zaklada želi podsjetiti građane kako u sebi nosimo lijek kojim možemo spašavati živote. Do sada je djelovanjem Zaklade Ana Rukavina i Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, koji je dio svjetskog registra (Bone Marrow Donors Worldwide), upisano 62.774 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, a šansa za život dana je za 111 oboljelih osoba u Hrvatskoj i inozemstvu.

Komentiraj