veliki planovi za budućnost

Sedam od deset ljudi koji dođu na “Hitnu” nisu hitni slučajevi

Zavod za Hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije uvjerljivo je najveći u Hrvatskoj i pokriva najveći teritorij, ali i ima teritorijalno najzahtjevniju organizaciju Hitne medicinske službe.

Ipak, pokazuje dobre rezultate, a ima i velike planove za budućnost, izvijestio je ravnatelj Leo Luetić županijske vijećnike i istaknuo kako je dostupnost ključ u zdravstvenoj službi i u Hitnoj medicini.

“Trenutno se ugovara 75 timova I Hitne medicine i 25 timova II, ali i pet timova za hitan zračni prijevoz s helikopterima MORH-a. Analizirajući rezultate i intervencije iz prošle godine po ispostavama, imamo u Splitu sedam intervencija izvan ustanove tijekom jedne smjene, u Trogiru četiri, u Solinu tri, jednako kao u Kaštelima, Hvaru i Makarskoj, u Imotskom, Sinju, Omišu, i Supetru po dvije, a u Vrgorcu, Šestanovcu i Trilju jednu. Broj pacijenata koji dođe u ambulantu se kreće oko 10-ak, a u nekim ispostavama poput Sinja, Trogira i Makarske ima i blizu 20”, kaže glavni čovjek županijske Hitne službe Leo Luetić ističući kako problem nije broj usluga, već je glavni problem što sto tisuća ljudi dođe godišnje u ambulante, a po svim znanstvenim podacima njih 70 posto dolazi nepotrebno.

“Znači, između 70 i 80 tisuća nepotrebno dolazi u ambulante Zavoda za hitnu medicinu i tako oduzimaju vrijeme za hitne pacijente. Neću ulaziti u to tko je kriv i što je uzrok, ali se postavlja pitanje što možemo učiniti da se situacija mijenja? Ono što smo mi poduzeli jest to da smo na onim mjestima gdje smo smatrali da je mreža slabija tražili od ministarstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu da se ta mreža u budućnosti korigira, a odluka će se donijeti u lipnju ove godine. Istovremeno radimo na što boljem pomicanju timova u prostoru”, kaže Luetić.

“Ako je tim iz Sinja na terenu, a u ambulantu stigne hitni pacijent za njega će se pobrinuti tim iz Trilja koji tu može biti za desetak minuta. Upravo zbog toga je centralizirana prijavno – dojavna jedinica kako bi se efikasnije pomicali timovi u prostoru”, kaže Luetić.

Pametni portafoni, helikopteri, brodice…

“Zatvorili smo i financijsku konstrukciju za pametne portafone, njih ćemo ugraditi u ispostavu Sinj, tako da će naši djelatnici, doktori i tehničari imati pod kamerom izravno pod kamerom imati onog pacijenta koji dođe u ispostavu Sinj, vidjeti u kakvom je stanju, kakva mu treba razina zdravstvene zaštite tako da mogu alarmirati i poslati adekvatan tim u što kraćem vremenu.”

Luetić kaže da ne smatra da budućnost nije bajna, jer se napravila analiza rada Zavoda u 2017. godine koja je pokazala da je njihova ekipa imala čak 21 oživljavanje , gdje je pacijent nakon toga napustio bolnicu. Ni u ovoj godini taj broj neće biti manji, već će biti možda i bolji. Radi se i na hitnoj helikopterskoj službi unutar ministarstva zdravstva. Formirana je skupina koja je okupila sve relevantne službe i nastoji se da se uđe u sljedeći financijski period Europskih fondova kako bi se pokrenula hitna medicinska služba.

“To zahtjeva puno posla od formiranja baza pa sve do indikacija kada i kako pozivati helikopter. Sve ide svojim tijekom. što se tiče brzih brodica, drugi ravnatelji su radili taj projekt, ali natječaj je napravljen i zatvoren i izbor je napravljen. Uskoro bi trebali biti sklopljeni i ugovori, a za nas će brza brodica biti na Supetru na Braču”, najavljuje Luetić.

Kako bi se hitna služba dodatno poboljšala iskoristi će se novi zakon koji predviđa funkcionalnu integraciju zavoda za hitnu medicinu, Domova zdravlja, bolnica s OHBP-ovima i privatnih koncesionara.

Komentiraj