okrugli stol

Sve više je nasilja nad ženama, a u Splitu postoji samo jedna Sigurna kuća za područje do Dubrovnika

Sve više žena u Splitsko-dalmatinskoj županiji žrtve su nasilja, rečeno je to na današnjem okruglom stolu koji je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova SDŽ kako bi Obilježilo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Okrugli stol trebao bi pokazati dobru koordinaciju predstavnika raznih institucija i organizacija koje se bave ovom problematikom, ali su se iskristalizirala i dva važna problema, nedostatak sigurnih kuća, ali i Psihijatrije za mlade koja bi svojim radom prevenirala međugeneracijsko nasilje koje je također u porastu.

“Porast je broja nasilja nad ženama iako se sustav trudi mnoge stvari nisu još zaživjele, ali se radi na tome kroz razne edukacije okrugle stolove, radionice i stvara se međuresorna suradnja koja je jako važna u ovom svemu. Porast nasilja je u zadnje vrijeme, osim alkohola i droge, velikim dijelom uzrokovano i psihičkim poremećajima koji se jako teško liječe, a RH ima malo ustanova gdje bi se takve osobe smjestile. Uglavnom supruge, žene i majke dođu da im sin ili suprug završi u zatvoru, već da se liječi dugotrajnije”, kaže Tamara Čatlak Cindro, voditeljica županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad žena i u obitelji SDŽ, kao i viša savjetnica u Odjelu za zaštitu žrtava i svjedoka Županijskog suda u Splitu.

Nedostatak Sigurnih kuća značajan je problem, pa tako u Splitu postoji tek jedna sigurna kuća za područje do Dubrovnika koja prima samo osam žena sa svojom djecom.

“Ovakvi okrugli stolovi dobro dođu da se neki suci upute što da naprave kada su ovakve situacije. U zadnje vrijeme sud i državno odvjetništvo određuju često mjere opreza zabrane približavanja i uspostave komunikacije i tako se žrtvu na neki način štiti. Ujedno naglašavamo da ako se mjera opreza krši, promptno zovite, jer je to znak da se nije dovoljno opametio i da ide u istražni zatvor ili pritvor”, kaže Cindro, koja dodaje kako su samo dvije zaposlenice na ovim slučajevima kako na Županijskom tako i na Općinskom sudu, a u radu im pomažu volonteri, studentice prava.

Iako se zlostavljaču često propisuje mjera obaveznog liječenja, ona u malom broju slučajeva i pomaže, pa je veliki broj recidivista, onih koji nasilje ponavljaju. Ujedno je i veliki broj žena koje prijave zlostavljača, pa od svojih prijava tijekom postupka, zbog raznih razloga odustaju.

Svjedoci su toga i u splitskom Centru za socijalnu skrb, koji na terenu ima 17 djelatnika koji izlaze na sve prijave, pa i one anonimne. Ipak, priznaju ima i nesavjesnih građana koji prijavljuju nasilje bez osnove, ali i onih žena koji zloupotrebljavaju nasilje u svrhu razvoda braka.

“Centar za socijalnu skrb pri svakoj prijavi o nasilju postupa žurno i bez odgode prijavom policiji. Nakon toga se obavlja razgovor sa žrtvom nasilja i pruža im se savjetodavna pomoć i podrška. Ujedno se obavlja i informiranje, izrađuje se plan sigurnosti, a sve sukladno protokolu o postupanju koji smo svi dužni poštivati. Točne podatke koliko osoba odustane od prijave nemamo, a to se često dešava zbog financijske ovisnosti, straha, nepovjerenja u sustav općenito”, kaže nam Zrinka Perić, socijalna radnica na Odjelu za djecu mlade i obitelj, te dodaje kako su česti recidivi.

“Postoje određene sankcije, ali nisu pravovremene i nisu dostatne da bi se napravila prava prevencija nasilja i da bi se na pravi način sankcioniralo počinitelja i tako zaustavilo nasilje. Ipak, žene se uvijek moraju javljati policiji i Centru i onda nudimo mogućnost sigurne kuće ako osoba nema mogućnost u bližem okruženju osigurati svoju sigurnost, a naročito ako su u pitanju djeca. Na žalost mi možemo samo savjetodavno djelovati na obitelj i ako žrtva to ne želi prihvatiti mi smo tu zapravo bespomoćni.

Ipak postoji i učinkovit način rješavanja problema ako se sa žrtvom radi na više polja i uključuje se civilni sektor i Obiteljski centar, te ako se pruža suport od svih dijelova društva, a ne samo pravnih elemenata. Nužna je međuresorna suradnja, ali i da se preventivno prijavljuje nasilje, a ne samo kada eskalira situacija. Često zna biti prigovora da centar radi sporo i neučinkovito, ali zapravo nama prijavljuju nasilje kada je već situacija daleko izmakla kontroli”, dodaje Perić, ali ističe kako se dio nasilja niti ne prijavljuje, jer žrtve misle da će tako dodatno narušiti odnose u obitelji , te tako potaknuti počinitelja da ponovno napravi nasilje u obitelji.

Župan Blaženko Boban nasilje nad ženama naziva “pošasti kukavica”.

“Ako problem rješavate tako onda jeste kukavica. Zbog toga mi je posebno drago da je ove godine naše Povjerenstvo izuzetno aktivno uključilo u rješavanje ovog problema. Ipak, moram naglasiti da nismo u mogućnosti institucionalno rješavati problem, a zato je svakodnevno potrebno raditi na edukaciji građana.

Kada sam bio u Kanadi u blizini mjesta gdje sam boravio dogodilo se obiteljsko nasilje, a policija je dobila prijavu od čak 11 susjeda. Želim reći da trebamo osvijestiti građane da je to dio i njihove obaveze, a ne da nijemo promatraju nasilje oko sebe, bilo koje vrste, a posebno nad ženama. U civiliziranim zemljama je to i kažnjivo”, kaže župan i dodaje kako bi uskoro mogao biti riješen problem Psihijatrijske klinike za mlade.

“Intenzivno smo u razgovorima s KBC-om i resornim ministarstvom i iskreno se nadam da ćemo i taj problem uskoro regulirati. To je obveza ministarstva, ali na nama je da damo inicijativu i da pokrenemo stvar. Što se tiče Sigurne kuće iznalazimo i oko toga rješenje, međutim moram biti iskren da širi treba biti uključen širi spektar institucija kako bi se to riješilo, a trebaju biti uključene i sve lokalne zajednice. Ono što je najvažnije je reći da ima više od pola županija koje nemaju Sigurne kuće i nadam se da ćemo biti inicijatori pokretanja i takve aktivnosti”, kaže župan.

U sklopu okruglog stola u atriju Županije otvorena je i izložba radova učenika Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju sa snažnim poruka na temu nasilja.

Komentiraj