uz čašu pjenušca

Župan i gradonačelnik u Splitu prijamom obilježili Spomen dan međunarodnog priznanja Hrvatske

Na današnji dan, 15. siječnja, prije 28 godina, hrvatsku su neovisnost zajedno priznale tadašnje članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. Island je također prvi priznao i baltičke republike: Litvu, Latviju, Estoniju. Istog dana je Njemačka objavila priznanje koje je međutim trebalo stupiti na snagu 15. siječnja 1992. Priznanje su najavile i Italija, Švedska i Vatikan. Vatikan je priznao Hrvatsku 13. siječnja, a San Marino 14. siječnja. Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države. Nadnevak 15. siječnja se obilježava kao spomendan – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Kako bi se svečano obilježilo ovaj dana , splitsko- dalmatinski župan Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara zajedno su upriličili primanje za članove Konzularnog zbora, predsjednike Vijeća, predstavnike i predsjednike udruga nacionalnih manjina Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

„Na današnji dan prije 28 godine veliki dio zemalja poglavito sve članice Europske zajednice primile su Hrvatsku pod okriljem naroda Europe, a zatim i svijeta. Pitamo se gdje smo tog trenutka bili, ali još važnije „gdje smo danas“. Hrvatska danas, 28 godina nakon priznanja predsjeda tom Europskom unijom. I to u trenutku kada su pred nama jako odgovorne teme poput Brexita , izrade operativnog programa financiranja u narednom periodu do 2027 godine, koje će na neki način obilježiti život svakog stanovnika EU. I upravo ta Hrvatska koja je kroz ove godine, kroz brojne problem, prošla gotovo povijest nekih naroda koje su one prolazile nekoliko stojeća, , ali smo sazreli kao narod i zajednica i kao takvi danas predsjedamo EU“, rekao je župan Blaženko Boban istaknuvši kako je veliki doprinos tome u našoj županiji upravo imao Konzularni zbor i nacionalne manjine grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

GALERIJA Primanje povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Hrvatske

„Doprinijeli su kontaktima sa državama koje predstavljaju, ali i s aktivnostima koje su u posljednjih 28 godina napravili u diplomatskom i gospodarskom razvoju kako županije tako i Hrvatske. Nacionalne manjine su izrazito doprinijele stabilnosti i grada Splita ali i      Splitsko – dalmatinske županije. Rijedak ja primjer takve suradnje kakav je u našoj županiji„, dodao je splitsko- dalmatinski župan i najavio uskoro radni sastanak koji će se održati na prijedlog Konzularnog zbora.

Slobodan Aničić, počasni konzul Kraljevine Švedske u Splitu, konzul s najdužim stažem, ujedno doajen splitskog Konzularnog zbora kaže kako je na taj dan prije 28 godina mislio da će se priznanjem Hrvatske stvari riješiti i kako rata neće biti, ali nakon toga je rat trajao još četiri godine.

“Puno ljudi je poginulo za našu slobodu, jer je priznanje Hrvatske bio tek prvi korak do slobode”, kaže Aničić.

„Predstavljamo zemlje koje su bolje razvijene i u mnogo čemu organiziranije, ali i imaju bolja rješenja koja pomažu pojednostavljenju života građana. Stoga sam predložio da se mi konzuli sastajemo jedanput godišnje s gradom i županijom da vidimo što se može popraviti i koja iskustva naših zemalja koje predstavljamo mogu biti od koristi i gradu i županiji, jer mi smo tu i tu živimo. Ja sam švedski konzul i tamo je jako važno tko će biti predsjednik i tko će biti izabran u parlament. Ipak, njima je najvažnije tko im je u gradskoj upravi i županiji jer tu se rješava svakodnevni život i problemi, a to je i nama potrebno da što više utječemo na okruženje u kojem živimo i takva iskustva je dobro prenijeti“, poručio je doajen Konzularnog zbora u Splitu.

Bez doprinosa branitelja mi danas ne bi bili slobodna država i ne bi 28 godina kasnije presjedali EU, podsjetio je splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

„Vrijeme prolazi, mlade generacije se toga neće sjećati, ali će uživati slobodu i blagostanje koje nam jamči naše sudjelovanje u EU. Sjetite se gdje smo bili prije 28 godina i gdje smo danas. Nikad se u Europi i u Hrvatskoj nije bolje živjelo, ali građani traže više. Čiji je to zadatak? Nas koji smo na odgovornim društvima, ali i svim predstavnicima zemalja koji su na ovom prostoru akreditirali svoje počasne konzule. Drago mi je da taj broj raste, sada smo na 23, a uskoro i na 24 konzulata značajnih Europskih i svjetskih zemalja u našem gradu šta dokazuje da su Split i županija postali žarišna točka interesa važnih zemalja koje nas okružuju i s kojima surađujemo„, rekao je splitski gradonačelnik i najavio kako će Split za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU ugostiti čak tri ministarske konferencije.

Kadro Kulašin, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnka nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije, istaknuo je kako manjine daju ogroman doprinos u kulturnom sadržaju i životu Splita i županije.

„Kada je potrebno stojimo skupa s Hrvatskim narodom i gledamo naprijed. Mi smo željeli i kao hrvatski branitelji, ali i kao predstavnici manjina 1991/92 godine da Hrvatska bude bolje mjesto za život, ali i u budućnosti prilika za život . Kada se uspoređujemo s puno slabijim državama mi jesmo prilika, ali trebali bismo se uspoređivati s puno razvijenim državama i trebali bi gledati na koji način oni rješavaju probleme na koje mi nailazimo sada i na koji su ih način oni rješavali“, poručio je Kulašin.

Za kraj podsjetimo, Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, SAD u travnju, a Indija u svibnju.Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda. Uz Hrvatsku, nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina Hrvatsko je izaslanstvo na svečanosti u Ujedinjenim narodima vodio prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava. Podizanju zastave prisustvovali su mnogi diplomati i tisuće hrvatskih iseljenika.
Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države. Hrvatska i SR Jugoslavija sklopile su Sporazum o normalizaciji odnosa, koji je uključivao uzajamno priznanje, 23. kolovoza 1996., a uspostavile su diplomatske odnose 9. rujna iste godine.

Komentiraj