zanimljivo

“Stigma kolestrola kao “negativca” u prehrani je odbačena”: Nutricionisti donose nove savjete

Svakim danom dobivamo nove preporuke o tome što jesti, a što izbjegavati? Nerijetko, nova sazanja o hrani demantiraju ona prethodna i teško je razlučiti što je zdravo, a što nije.

Nutricionistkinja Karmen Matković Melki riješila je naše dvojbe. Sve ono što ste htjeli znati o masnoćama u prehrani i o kolesterolu pročitajte u nastavku, piše Život i stil

Masnoće su koncentrirane zalihe energije, a dnevno je, ovisno o dobi, potrebno oko 30% energije upravo iz masti i ulja od čega bi manje od 10% trebalo biti zasićenih masti (iz životinjskih izvora ponajprije).

Njihova energetska vrijednost je 9 kcal po gramu masti ili ulja stoga je već pri unosu umjerenih količina moguće postići preporučeni energetski unos. Izbor bi trebali primarno biti orašasti plodovi, nerafinirana biljna ulja i plava riba, za optimalan unos esencijalnih i protuupalnih masnih kiselina (poznate omega -9 i omega -3 masne kiseline).

Udio masti u prehrani može biti i značajnije manji, ali i viši od preporučenog prosjeka, ovisno o vrsti prehrane koja se provodi (low fat diet ili npr. prehrane koje mogu uz povećani udio proteina imati i viši postotak unosa masti poput Paleo prehrane, keto prehrane i brojnih drugih). Sve se takve vrste prehrane trebaju provoditi individualno i u dogovoru sa stručnom osobom (nutricionistom) i na temelju zdravstvenog statusa osobe koja ga provodi, piše Život i stil

Kolesterol je vrsta molekule koju naše tijelo dobiva prehranom iz namirnica životinjskog porijekla, ali i može samo stvarati neovisno o prehrani (tzv. endogeni kolesterol). On je sastvani dio staničnih membrana, također je i “sirovina” iz koje sintetiziramo vitamin D tako da je stigma kolestrola kao “negativca” u prehrani odbačena i status u serumu kod različitih dobnih skupina i razine tjelesne aktivnosti ne ovisi isključivo o prehrani te razloge neravnoteže treba promatrati individualno (u podlozi mogu biti i genetske predispozicije kao i određene bolesti koje utječu na neravnotežu kolesterola).

Prehrana je također bitna te su preporuke da se prehrambeni kolesterol tj. hrana bogata kolesterolom jede umjereno kako se dnevno ne bi unijelo više od 300 mg kolesterola kroz namirnice. Također, ako se jede hrana bogata kolesterolom (meso, mesne prerađevine, jaja, mliječni proizvodi) važno je da se kombinira s hranom bogatom vlaknima (povrćem i voćem, integralnim žitaricama i sjemenkama) koje smanjuje njegovu apsorpciju.

Komentiraj